Zašto biste trebali pročitati „Majstora i Margaritu” – Alex Gendler

Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/why-should-you-read-the-master-and-margarita-alex-gendler

Vrag je stigao u grad. No ne brinite – samo želi prirediti mađioničarsku predstavu. Ta je apsurdna premisa središte zapleta remek-djela Mihaila Bulgakova „Majstor i Margarita”. Ta nadrealna mješavina političke satire, povijesne fikcije i okultnog misticizma smatra se jednim od najznačajnijih romana 20. stoljeća, kao i jednim od najčudnovatijih. Alex Gendler istražuje taj subverzivni roman.

Lekcija: Alex Gendler, režija: Adriatic Animation

Vrag je stigao u grad.

No ne brinite – samo želi prirediti
mađioničarsku predstavu.

Ta je apsurdna premisa središte zapleta
remek-djela Mihaila Bulgakova

„Majstor i Margarita”.

Napisana u Moskvi 1930-ih,

ta nadrealna mješavina političke satire,
povijesne fikcije i okultnog misticizma

smatra se jednim od najznačajnijih
romana 20. stoljeća,

kao i jednim od najčudnovatijih.

Priča počinje kad sastanak dva člana
moskovske literarne kreme

prekine neobičan gospodin po imenu Woland,

koji se predstavi kao strani učenjak

pozvan da održi
prezentaciju o crnoj magiji.

Stranac uvlači dvojicu drugova
u filozofsku raspravu

i nagoviješta im zlu kob,

a čitatelj se odjednom nađe
u Jeruzalemu 1. stoljeća.

Ondje napaćeni Poncije Pilat

nevoljko osuđuje na smrt
Isusa iz Nazareta.

Radnja se naizmjenično odvija
na dvjema lokacijama,

a Woland i njegova svita –
Azazello, Korovjov, Hella

i divovski mačak imenom Behemot –

pokazuju izvanredne magične moći,

koje koriste kako bi postavili predstavu,

ostavljajući za sobom rasulo i zbrku.

Taj demonski nestašluk izvor je
velikog dijela crnog humora u romanu,

baš kao i njegov kontekst.

Bulgakovljeva priča odvija se
ondje gdje je i nastala –

u SSSR-u na vrhuncu staljinizma.

Djela umjetnika i pisaca
strogo se cenzuriraju,

a prijete im zatvor, egzil ili smrt

padne li na njih sumnja
da potkopavaju državnu ideologiju.

Čak i kad im odobre djela, njima –

kao i stanovanjem, putovanjima
i svim ostalim –

upravlja zamršena birokracija.

U romanu Woland manipulira tim sustavom
kao i samom stvarnošću,

uz urnebesne posljedice.

Na obezglavljena tijela i
novac što pljušti s neba

građani Moskve reagiraju
slijedeći svoje sitne interese,

što pokazuje kako je sovjetsko društvo
razmnožilo pohlepu i cinizam

unatoč svojim idealima.

Realistična naracija namjerno miješa

čudnovatost nadnaravnih događaja

s apsurdnošću sovjetske svakodnevice.

Kako je Bulgakov uspio objaviti
tako subverzivan roman

pod opresivnim režimom?

Pa… nije.

Radio je na „Majstoru i Margariti”
više od deset godina.

No premda je Staljinova naklonjenost

spasila Bulgakova od teškog progona,

mnoge njegove drame i druga djela
nisu ugledali svjetlost dana,

pa je, iako pošteđen,
bio učinkovito ušutkan.

Nakon autorove smrti 1940.

rukopis ostaje neobjavljen.

Cenzurirana verzija
konačno je tiskana 1960-ih,

dok su primjerci potpunog rukopisa
nastavili kružiti

tajnim književnim miljeima.

Cjeloviti tekst objavljen je tek 1973.,

više od 30 godina nakon što je dovršen.

Bulgakovljevo iskustvo s cenzurom i
umjetničkom frustracijom

dalo je autobiografsku notu
drugom dijelu romana,

u kojemu napokon upoznajemo
naslovnog junaka.

„Majstor” je bezimeni autor koji je
godinama radio na svojem romanu,

ali je spalio rukopis
nakon što su ga izdavači odbili –

baš kao što je i Bulgakov
napravio sa svojim djelima.

Ipak, stvarna je protagonistica
Majstorova ljubavnica Margarita.

Njezina predanost ljubavnikovu
napuštenom snu neobično je povezana

s vratolomijama dijabolične družine –

i dovodi priču do nadrealnog vrhunca.

Unatoč crnom humoru i složenoj strukturi,

„Majstor i Margarita” u biti je razmatranje
o umjetnosti, ljubavi i iskupljenju

koje nikad ne zapada u cinizam.

Zakašnjela objava knjige i činjenica
da je preživjela unatoč svemu

potvrda su Wolandovih riječi
upućenih Majstoru:

„Rukopisi ne gore.”