Kako virusi skaču sa životinja na ljude? - Ben Longdon

Pogledajte cijeli govor na: https://ed.ted.com/lessons/how-do-viruses-jump-from-animals-to-humans-ben-longdon

Na Marylandskom sajmu 2017. godine farmeri su kod svojih svinja primijetili vrućicu, upaljene oči i curenje iz njuške. Dok su farmeri bili zabrinuti za svoje svinje, Ministarstvo zdravstva je bilo zabrinuto za grupu bolesnih posjetitelja. Uskoro je 40 ljudi dijagnosticirano sa svinjskom gripom. Kako se patogen može proširiti s jedne vrste na drugu i što taj skok čini tako opasnim? Objašnjava Ben Longdon.

Govor - Ben Longdon, redatelj - Cabong studio.

Na Marylandskom sajmu 2017. godine

nagrađene svinje nisu izgledale najbolje.

Farmeri su se žalili kako svinje imaju
vrućicu, upaljene oči te im curi iz njuške.

Dok su se službenici sajma
zabrinuli za svinje,

Ministarstvo zdravstva Marylanda se
zabrinulo za grupu bolesnih posjetitelja.

Neki su dirali svinje, dok su drugi
samo viđeni pored štala,

ali ubrzo je 40 ljudi bilo
dijagnosticirano sa svinjskom gripom.

Najčešće bolesne životinje
ne prenose bolest na ljude.

Ali kada se to desi,
takav prijenos između vrsta,

skok na novog domaćina,

može dovesti do smrtonosnih epidemija.

Kako patogeni jedne vrste
mogu zaraziti drugu

i što skakanje na novu vrstu čini opasnim?

Virusi su vrsta parazita koji
se nalaze u gotovo svim oblicima života.

Kako bi preživjeli i razmnožili se,
prolaze kroz tri faze:

kontakt s prijemčivim domaćinom,
zarazu i razmnožavanje,

te prijenos na druge pojedince.

Uzmimo za primjer gripu u ljudi.

Prvo virus gripe dođe do novog domaćina

i dospije u njegov dišni sustav.

To nije teško, ali kako bi
preživio u novom tijelu,

virus mora uspješno zaraziti domaćina

prije nego što je uhvaćen i razgrađen
od strane imunosnog sustava.

Kako bi to postigli,

virusi su razvili specifične
odnose s njihovim domaćinima.

Virusi gripe su prekriveni proteinima

koji su se prilagodili za spajanje s
receptorima na ljudskim stanicama.

Jednom kad je u stanici,
virus vrši daljnje promjene

kako bi preuzeo mehanizam
za razmnožavanje stanice

i umnožio svoj genetski materijal.

Virus mora utišati i izbjegavati
imunosni sustav domaćina

dok se ne umnoži dovoljno i
ne zarazi još stanica.

U tom trenu gripa se može
prenijeti na druge osobe

bilo kojim putem
kroz zaražene tjelesne tekućine.

Obično kihanje također raspršuje
virus i na vaše ljubimce,

biljke, pa čak i na hranu.

Virusi se stalno susreću s novim
vrstama i pokušavaju ih zaraziti.

U većini slučajeva ne uspiju.

U većini slučajeva, genetska raznolikost
je prevelika između dva domaćina.

Za virus koji se razvio za napad na ljude,

stanica zelene salate je nepoznata
i neprijateljska površina.

No, u okolišu postoji mnogo virusa

i svi imaju potencijal da
se susretnu s novim domaćinom.

Kako se virusi izrazito brzo razmnožavaju,
govorimo o milijunima,

brzo može doći do nasumičnih mutacija.

Većina mutacija nema učinka
ili se čak pokažu štetnima,

ali, mali udio možda dovede do
boljeg primanja virusa na novu vrstu.

Vjerojatnost za dobitak na ovoj
genetskoj lutriji se povećava s vremenom,

pogotovo ako je nova vrsta genetski bliska
s dosadašnjim domaćinom virusa.

Za virus koji napada druge sisavce,

potrebno mu je možda nekoliko mutacija
kako bi mogao zaraziti i ljude.

A virusi koji napadaju čimpanze,

najbliže rođake što se genoma tiče,
jedva da trebaju ikakvu promjenu.

No potrebno je više od vremena
i genetske sličnosti

kako bi skok na novog domaćina uspio.

Neki virusi imaju oruđe kojim
lako napadnu stanice novog domaćina,

ali se ne mogu sakriti
od imunosnog odgovora.

Drugi možda imaju problem
kako doći do novog domaćina,

na primjer, ako je virus zarazan u krvi,

ali ne i u slini.

No jednom kada virus uspije
doći do novog domaćina,

on postaje opasan.

Sad kad se virus razvija u dva domaćina,

dvostruko su veće šanse
za uspješnu mutaciju.

I svaka nova zaražena osoba
povećava šansu za nastanak epidemije.

Virolozi stalno tragaju za mutacijama

koje bi mogle dovesti do skoka
virusa poput virusa gripe.

Predviđanje sljedećih potencijalnih
epidemija je veliki izazov.

Postoji velika raznolikost među
virusima koju tek sad otkrivamo.

Znanstvenici neumorno proučavaju
biologiju tih patogena.

Prateći populaciju kako bi
otkrili potencijalnu epidemiju,

mogu razviti cjepiva i metode
sprječavanja širenja smrtonosnih zaraza.