Return to Video

Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell

  • 0:07 - 0:14
    Prosječni dvadesetogodišnjak zna
    između 27 000 i 52 000 različitih riječi.
  • 0:14 - 0:20
    Do 60. godine, taj broj u prosjeku
    iznosi između 35 000 i 56 000.
  • 0:20 - 0:24
    Izgovorene naglas, većina
    ovih riječi traje kraće od sekunde.
  • 0:24 - 0:29
    Tako sa svakom riječju
    mozak mora donijeti brzu odluku:
  • 0:29 - 0:32
    koja od tih tisuća mogućnosti
    odgovara signalu?
  • 0:32 - 0:36
    Oko 98 % vremena mozak odabere točnu riječ.
  • 0:36 - 0:37
    Ali kako?
  • 0:37 - 0:41
    Razumijevanje govora drugačije je
    od razumijevanja čitanja,
  • 0:41 - 0:44
    ali je slično razumijevanju
    znakovnog jezika -
  • 0:44 - 0:49
    iako je prepoznavanje izgovorenih riječi
    proučavano više nego znakovni jezik.
  • 0:49 - 0:51
    Ključ naše sposobnosti
    razumijevanja govora
  • 0:51 - 0:55
    jest uloga mozga kao paralelnog procesora,
  • 0:55 - 0:59
    što znači da može izvoditi
    različite stvari istovremeno.
  • 0:59 - 1:01
    Većina teorija pretpostavlja
    da je svaka riječ koju znamo
  • 1:01 - 1:06
    reprezentirana odvojenom procesnom
    jedinicom koja ima samo jedan zadatak:
  • 1:06 - 1:11
    procijeniti vjerojatnost dolaznog govora
    koji odgovara toj određenoj riječi.
  • 1:11 - 1:15
    U kontekstu našeg mozga,
    procesna jedinica koja reprezentira riječ
  • 1:15 - 1:20
    jest poput obrasca aktivnosti
    okidanja u skupini neurona
  • 1:20 - 1:22
    u korteksu mozga.
  • 1:22 - 1:24
    Kada čujemo početak riječi,
  • 1:24 - 1:27
    nekoliko tisuća takvih jedinica
    mogu postati aktivne,
  • 1:27 - 1:29
    jer sa samo početkom riječi
  • 1:29 - 1:32
    postoji mnoštvo mogućih spojeva.
  • 1:32 - 1:36
    Onda, kako se riječ nastavlja,
    sve više jedinica prepoznaje
  • 1:36 - 1:41
    kako neki ključan dio informacije
    nedostaje te gube aktivnost.
  • 1:41 - 1:43
    Moguće i da prije završetka riječi
  • 1:43 - 1:48
    samo jedan obrazac okidanja ostane
    aktivan, koji odgovara jednoj riječi.
  • 1:48 - 1:51
    To se zove "točka prepoznavanja".
  • 1:51 - 1:54
    U procesu pridruživanja jednoj riječi,
  • 1:54 - 1:57
    aktivne jedinice suzbijaju
    aktivnost drugih,
  • 1:57 - 1:59
    štedeći vrijedne milisekunde.
  • 1:59 - 2:04
    Većina ljudi može razumjeti
    do 8 slogova u sekundi.
  • 2:04 - 2:07
    Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,
  • 2:07 - 2:10
    nego također pristupiti
    njenom pohranjenom značenju.
  • 2:10 - 2:14
    Mozak istovremeno pristupa
    mnogim mogućim značenjima,
  • 2:14 - 2:17
    prije nego što je riječ
    u potpunosti identificirana.
  • 2:17 - 2:22
    Ovo znamo iz istraživanja koje pokazuje
    kako čak i kad čuju samo djelić riječi -
  • 2:22 - 2:23
    poput "kap" -
  • 2:23 - 2:27
    slušatelji počinju registrirati
    više mogućih značenja,
  • 2:27 - 2:32
    poput kapetan ili kapital,
    prije nego što se cijela riječ pojavi.
  • 2:32 - 2:35
    To sugerira kako svaki put
    kad čujemo riječ,
  • 2:35 - 2:38
    dolazi do kratke eksplozije
    značenja u našim umovima,
  • 2:38 - 2:43
    i do točke prepoznavanja
    mozak se odluči za jedno značenje.
  • 2:43 - 2:46
    Proces prepoznavanja kreće se brže
  • 2:46 - 2:51
    s rečenicom koja nam daje kontekst
    nego u slučajnom nizu riječi.
  • 2:51 - 2:55
    Kontekst također pomaže usmjeriti
    nas prema namijenjenom značenju riječi
  • 2:55 - 2:59
    s višestrukim interpretacijama,
    poput "luk" ili "grad"
  • 2:59 - 3:03
    ili u slučaju homofona,
    poput "no" i "know" [eng].
  • 3:03 - 3:07
    Za multilingvalne ljude,
    jezik koji slušaju je još jedan znak
  • 3:07 - 3:13
    koji pomaže da se eliminiraju riječi
    koje ne odgovaraju kontekstu jezika.
  • 3:13 - 3:17
    Dakle, što je s dodavanjem
    potpuno novih riječi ovom sustavu?
  • 3:17 - 3:21
    Čak i kao odrasli, možemo se susresti
    s novom riječju svakih nekoliko dana.
  • 3:21 - 3:25
    Ali ako je svaka riječ reprezentirana
    kao fino ugođen obrazac aktivnosti
  • 3:25 - 3:27
    raspodijeljen preko mnoštva neurona,
  • 3:27 - 3:32
    kako spriječiti da nove riječi
    ne zauzmu mjesta starih?
  • 3:32 - 3:34
    Smatramo da se,
    kako bi se izbjegao ovaj problem,
  • 3:34 - 3:39
    nove riječi prvotno pohranjuju
    u dio mozga zvan hipokampus,
  • 3:39 - 3:43
    daleko od glavnog skladišta
    riječi u korteksu,
  • 3:43 - 3:46
    tako da ne dijele neurone
    s ostalim riječima.
  • 3:46 - 3:49
    Onda, tijekom više prespavanih noći,
  • 3:49 - 3:54
    nove se riječi postupno
    prebacuju i prepliću sa starima.
  • 3:54 - 3:58
    Istraživači smatraju kako
    ovaj postupni proces akvizicije
  • 3:58 - 4:01
    pomaže izbjeći ometanje postojećih riječi.
  • 4:01 - 4:03
    Tako danju,
  • 4:03 - 4:07
    nesvjesna aktivnost stvara eksplozije
    značenja dok mi razgovaramo.
  • 4:07 - 4:12
    Noću, mi odmaramo, ali naši mozgovi
    su zauzeti integriranjem novog znanja
  • 4:12 - 4:14
    u mrežu riječi.
  • 4:14 - 4:18
    Kada se probudimo, ovaj proces
    osigurava da budemo spremni
  • 4:18 - 4:21
    za promjenjivi svijet jezika.
Title:
Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell
Speaker:
Gareth Gaskell
Description:

Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/how-do-our-brains-process-speech-gareth-gaskell

Prosječni dvadesetogodišnjak zna između 27 000 i 52 000 različitih riječi. Izgovorene naglas, većina tih riječi traje kraće od sekunde. Sa svakom riječju, mozak mora donijeti brzu odluku: koja od tisuća opcija odgovara signalu? I u oko 98 % slučajeva, mozak odabere točnu riječ. Kako je to moguće? Gareth Gaskell objašnjava složenost razumijevanja govora.

Lekcija Garetha Gaskella, režirao Art Shot.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:21

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.