Croatian subtitles

← Kako naši mozgovi procesiraju govor? - Gareth Gaskell

Get Embed Code
34 Languages

Showing Revision 6 created 08/19/2020 by Sanda L.

  1. Prosječni dvadesetogodišnjak zna
    između 27 000 i 52 000 različitih riječi.
  2. Do 60. godine, taj broj u prosjeku
    iznosi između 35 000 i 56 000.
  3. Izgovorene naglas, većina
    ovih riječi traje kraće od sekunde.
  4. Tako sa svakom riječju
    mozak mora donijeti brzu odluku:
  5. koja od tih tisuća mogućnosti
    odgovara signalu?
  6. Oko 98 % vremena mozak odabere točnu riječ.
  7. Ali kako?

  8. Razumijevanje govora drugačije je
    od razumijevanja čitanja,
  9. ali je slično razumijevanju
    znakovnog jezika -
  10. iako je prepoznavanje izgovorenih riječi
    proučavano više nego znakovni jezik.
  11. Ključ naše sposobnosti
    razumijevanja govora
  12. jest uloga mozga kao paralelnog procesora,
  13. što znači da može izvoditi
    različite stvari istovremeno.
  14. Većina teorija pretpostavlja
    da je svaka riječ koju znamo
  15. reprezentirana odvojenom procesnom
    jedinicom koja ima samo jedan zadatak:
  16. procijeniti vjerojatnost dolaznog govora
    koji odgovara toj određenoj riječi.
  17. U kontekstu našeg mozga,
    procesna jedinica koja reprezentira riječ

  18. jest poput obrasca aktivnosti
    okidanja u skupini neurona
  19. u korteksu mozga.
  20. Kada čujemo početak riječi,
  21. nekoliko tisuća takvih jedinica
    mogu postati aktivne,
  22. jer sa samo početkom riječi
  23. postoji mnoštvo mogućih spojeva.
  24. Onda, kako se riječ nastavlja,
    sve više jedinica prepoznaje
  25. kako neki ključan dio informacije
    nedostaje te gube aktivnost.
  26. Moguće i da prije završetka riječi
  27. samo jedan obrazac okidanja ostane
    aktivan, koji odgovara jednoj riječi.
  28. To se zove "točka prepoznavanja".
  29. U procesu pridruživanja jednoj riječi,
  30. aktivne jedinice suzbijaju
    aktivnost drugih,
  31. štedeći vrijedne milisekunde.
  32. Većina ljudi može razumjeti
    do 8 slogova u sekundi.
  33. Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,

  34. nego također pristupiti
    njenom pohranjenom značenju.
  35. Mozak istovremeno pristupa
    mnogim mogućim značenjima,
  36. prije nego što je riječ
    u potpunosti identificirana.
  37. Ovo znamo iz istraživanja koje pokazuje
    kako čak i kad čuju samo djelić riječi -
  38. poput "kap" -
  39. slušatelji počinju registrirati
    više mogućih značenja,
  40. poput kapetan ili kapital,
    prije nego što se cijela riječ pojavi.
  41. To sugerira kako svaki put
    kad čujemo riječ,

  42. dolazi do kratke eksplozije
    značenja u našim umovima,
  43. i do točke prepoznavanja
    mozak se odluči za jedno značenje.
  44. Proces prepoznavanja kreće se brže
  45. s rečenicom koja nam daje kontekst
    nego u slučajnom nizu riječi.
  46. Kontekst također pomaže usmjeriti
    nas prema namijenjenom značenju riječi
  47. s višestrukim interpretacijama,
    poput "luk" ili "grad"
  48. ili u slučaju homofona,
    poput "no" i "know" [eng].
  49. Za multilingvalne ljude,
    jezik koji slušaju je još jedan znak
  50. koji pomaže da se eliminiraju riječi
    koje ne odgovaraju kontekstu jezika.
  51. Dakle, što je s dodavanjem
    potpuno novih riječi ovom sustavu?

  52. Čak i kao odrasli, možemo se susresti
    s novom riječju svakih nekoliko dana.
  53. Ali ako je svaka riječ reprezentirana
    kao fino ugođen obrazac aktivnosti
  54. raspodijeljen preko mnoštva neurona,
  55. kako spriječiti da nove riječi
    ne zauzmu mjesta starih?
  56. Smatramo da se,
    kako bi se izbjegao ovaj problem,
  57. nove riječi prvotno pohranjuju
    u dio mozga zvan hipokampus,
  58. daleko od glavnog skladišta
    riječi u korteksu,
  59. tako da ne dijele neurone
    s ostalim riječima.
  60. Onda, tijekom više prespavanih noći,

  61. nove se riječi postupno
    prebacuju i prepliću sa starima.
  62. Istraživači smatraju kako
    ovaj postupni proces akvizicije
  63. pomaže izbjeći ometanje postojećih riječi.
  64. Tako danju,

  65. nesvjesna aktivnost stvara eksplozije
    značenja dok mi razgovaramo.
  66. Noću, mi odmaramo, ali naši mozgovi
    su zauzeti integriranjem novog znanja
  67. u mrežu riječi.
  68. Kada se probudimo, ovaj proces
    osigurava da budemo spremni
  69. za promjenjivi svijet jezika.