Return to Video

Kako naš mozak obrađuje govor? - Gareth Gaskell

  • 0:07 - 0:14
    Prosječni dvadesetogodišnjak zna
    između 27 000 i 52 000 različitih riječi.
  • 0:14 - 0:20
    Do šezdesete godine taj broj prosječno
    iznosi između 35 000 i 56 000.
  • 0:20 - 0:24
    Kada se izgovore, većina ovih riječi
    traje kraće od jedne sekunde.
  • 0:24 - 0:29
    Tako sa svakom riječju
    mozak mora brzo donijeti odluku:
  • 0:29 - 0:32
    koja od ovih hiljadu opcija
    odgovara signalu?
  • 0:32 - 0:36
    U 98 posto slučajeva
    mozak izabere tačnu riječ.
  • 0:36 - 0:37
    Ali kako?
  • 0:37 - 0:41
    Razumijevanje govora je drugačije
    od razumijevanja čitanja,
  • 0:41 - 0:44
    ali je slično razumijevanju
    znakovnog jezika -
  • 0:44 - 0:49
    mada se raspoznavanje izgovorene riječi
    proučavalo više nego znakovni jezik.
  • 0:49 - 0:51
    Ključ naše sposobnosti da razumijemo govor
  • 0:51 - 0:55
    je uloga mozga kao paralelnog procesora,
  • 0:55 - 0:59
    što znači da može raditi više
    različitih stvari istovremeno.
  • 0:59 - 1:01
    Većina teorija podrazumijeva
    da je svaka riječ koju znamo
  • 1:01 - 1:06
    predstavljena zasebnom procesnom jedinicom
    koja ima samo jedan zadatak:
  • 1:06 - 1:11
    procijeniti vjerovatnoću da izgovoreno
    odgovara toj određenoj riječi.
  • 1:11 - 1:15
    U kontekstu mozga,
    procesna jedinica koja predstavlja riječ
  • 1:15 - 1:20
    je vjerovatno obrazac aktivnosti
    okidanja u skupini neurona
  • 1:20 - 1:22
    u korteksu mozga.
  • 1:22 - 1:24
    Kada čujemo početak riječi,
  • 1:24 - 1:27
    nekoliko hiljada takvih jedinica
    mogu postati aktivne,
  • 1:27 - 1:29
    jer kad gledamo samo početak riječi,
  • 1:29 - 1:32
    ima mnogo mogućih podudaranja.
  • 1:32 - 1:36
    Onda, kako se riječ nastavlja
    sve više i više jedinica registruje
  • 1:36 - 1:41
    da neki ključni dio informacije
    nedostaje i gubi aktivnost.
  • 1:41 - 1:43
    Vjerovatno, mnogo prije kraja riječi,
  • 1:43 - 1:48
    samo jedan obrazac okidanja ostaje
    aktivan, koji odgovara jednoj riječi.
  • 1:48 - 1:51
    Ovo se zove "tačka prepoznavanja".
  • 1:51 - 1:54
    U procesu usavršavanja jedne riječi,
  • 1:54 - 1:57
    aktivne jedinice suzbijaju
    aktivnost drugih
  • 1:57 - 1:59
    štedeći vrijedne milisekunde.
  • 1:59 - 2:03
    Većina ljudi može razumijeti
    do oko 8 slogova u sekundi.
  • 2:04 - 2:07
    Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,
  • 2:07 - 2:10
    nego i pristupiti njenom
    pohranjenom značenju.
  • 2:10 - 2:14
    Mozak istovremeno pristupa
    mnogim mogućim značenjima
  • 2:14 - 2:17
    prije nego što se riječ
    u potpunosti ne identifikuje.
  • 2:17 - 2:22
    Ovo znamo iz istraživanja koja pokazuju
    da čak i nakon što čuju samo dio riječi -
  • 2:22 - 2:23
    kao što je "kap" -
  • 2:23 - 2:27
    slušaoci će početi registrovati
    višestruka moguća značenja,
  • 2:27 - 2:32
    kao što su kapetan ili kapital,
    prije nego što se cijela riječ pojavi.
  • 2:32 - 2:35
    Ovo ukazuje na to da se svaki put
    kada čujemo neku riječ
  • 2:35 - 2:38
    u našem umu dešava
    kratka eksplozija značenja
  • 2:38 - 2:43
    i do tačke prepoznavanja
    mozak se odluči za jednu interpretaciju.
  • 2:43 - 2:46
    Proces prepoznavanja se kreće brže
  • 2:46 - 2:51
    kada je u pitanju rečenica koja nam daje
    kontekst, nego u nasumičnom nizu riječi.
  • 2:51 - 2:55
    Kontekst nam takođe pomaže da se usmjerimo
    prema namijenjenom značenju riječi
  • 2:55 - 2:59
    koje se mogu različito interpretirati,
    kao što su "pas" ili "skup",
  • 2:59 - 3:03
    ili u slučaju homofona
    poput "no" ili "know" (eng).
  • 3:03 - 3:07
    Za multilingviste, jezik koji slušaju
    je još jedan nagovještaj
  • 3:07 - 3:13
    koji pomaže da se eliminišu one riječi
    koje ne odgovaraju kontekstu jezika.
  • 3:13 - 3:17
    A šta je sa dodavanjem
    potpuno novih riječi ovom sistemu?
  • 3:17 - 3:21
    Čak i kao odrasli možemo svako malo
    naići na neku novu riječ.
  • 3:21 - 3:25
    Ali ako se svaka riječ predstavi
    kao fino uštiman uzorak aktivnosti
  • 3:25 - 3:27
    raspoređen preko mnoštva neurona,
  • 3:27 - 3:32
    kako da spriječimo nove riječi
    da ne zamijene one stare?
  • 3:32 - 3:34
    Mislimo da se, da bi se
    izbjegao ovaj problem,
  • 3:34 - 3:39
    nove riječi inicijalno pohranjuju
    u dijelu mozga koji se zove hipokampus,
  • 3:39 - 3:43
    dovoljno daleko od glavnog skladišta
    riječi u korteksu,
  • 3:43 - 3:46
    kako ne bi dijelile neurone
    sa ostalim riječima.
  • 3:46 - 3:49
    Onda, nakon više prespavanih noći,
  • 3:49 - 3:54
    nove se riječi postepeno prenose
    i prepliću sa starima.
  • 3:54 - 3:58
    Istraživači smatraju da ovaj
    postepeni proces usvajanja
  • 3:58 - 4:01
    pomaže da se izbjegne
    ometanje postojećih riječi.
  • 4:01 - 4:03
    Tako tokom dana,
  • 4:03 - 4:07
    nesvjesna aktivnost stvara
    eksplozije značenja dok ćaskamo.
  • 4:07 - 4:12
    Noću se odmaramo, ali naš mozak
    vrijedno radi na integraciji novog znanja
  • 4:12 - 4:14
    u mrežu riječi.
  • 4:14 - 4:18
    Kada se probudimo ovaj proces
    osigurava da budemo spremni
  • 4:18 - 4:21
    za svijet jezika koji se stalno mijenja.
Title:
Kako naš mozak obrađuje govor? - Gareth Gaskell
Speaker:
Gareth Gaskell
Description:

Cijelu lekciju pogledajte na: https://ed.ted.com/lessons/how-do-our-brains-process-speech-gareth-gaskell

Prosječni dvadesetogodišnjak poznaje između 27 000 i 52 000 različitih riječi. Kad se izgovore, većina ovih riječi traje manje od jedne sekunde. Sa svakom riječju mozak treba da donese brzu odluku: koja od ovih hiljada opcija odgovara signalu? I u oko 98 odsto slučajeva mozak odabere pravu riječ. Kako je to moguće? Gareth Gaskell zaranja u složenost razumijevanja govora.

Lekcija Garetha Gaskella, režirao Art Shot.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
04:21

Bosnian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.