Bosnian subtitles

← Kako naš mozak obrađuje govor? - Gareth Gaskell

Get Embed Code
34 Languages

Showing Revision 8 created 09/21/2020 by Ivana Korom.

  1. Prosječni dvadesetogodišnjak zna
    između 27 000 i 52 000 različitih riječi.
  2. Do šezdesete godine taj broj prosječno
    iznosi između 35 000 i 56 000.
  3. Kada se izgovore, većina ovih riječi
    traje kraće od jedne sekunde.
  4. Tako sa svakom riječju
    mozak mora brzo donijeti odluku:
  5. koja od ovih hiljadu opcija
    odgovara signalu?
  6. U 98 posto slučajeva
    mozak izabere tačnu riječ.
  7. Ali kako?

  8. Razumijevanje govora je drugačije
    od razumijevanja čitanja,
  9. ali je slično razumijevanju
    znakovnog jezika -
  10. mada se raspoznavanje izgovorene riječi
    proučavalo više nego znakovni jezik.
  11. Ključ naše sposobnosti da razumijemo govor
  12. je uloga mozga kao paralelnog procesora,
  13. što znači da može raditi više
    različitih stvari istovremeno.
  14. Većina teorija podrazumijeva
    da je svaka riječ koju znamo
  15. predstavljena zasebnom procesnom jedinicom
    koja ima samo jedan zadatak:
  16. procijeniti vjerovatnoću da izgovoreno
    odgovara toj određenoj riječi.
  17. U kontekstu mozga,
    procesna jedinica koja predstavlja riječ

  18. je vjerovatno obrazac aktivnosti
    okidanja u skupini neurona
  19. u korteksu mozga.
  20. Kada čujemo početak riječi,
  21. nekoliko hiljada takvih jedinica
    mogu postati aktivne,
  22. jer kad gledamo samo početak riječi,
  23. ima mnogo mogućih podudaranja.
  24. Onda, kako se riječ nastavlja
    sve više i više jedinica registruje
  25. da neki ključni dio informacije
    nedostaje i gubi aktivnost.
  26. Vjerovatno, mnogo prije kraja riječi,
  27. samo jedan obrazac okidanja ostaje
    aktivan, koji odgovara jednoj riječi.
  28. Ovo se zove "tačka prepoznavanja".
  29. U procesu usavršavanja jedne riječi,
  30. aktivne jedinice suzbijaju
    aktivnost drugih
  31. štedeći vrijedne milisekunde.
  32. Većina ljudi može razumijeti
    do oko 8 slogova u sekundi.
  33. Ipak, nije cilj samo prepoznati riječ,

  34. nego i pristupiti njenom
    pohranjenom značenju.
  35. Mozak istovremeno pristupa
    mnogim mogućim značenjima
  36. prije nego što se riječ
    u potpunosti ne identifikuje.
  37. Ovo znamo iz istraživanja koja pokazuju
    da čak i nakon što čuju samo dio riječi -
  38. kao što je "kap" -
  39. slušaoci će početi registrovati
    višestruka moguća značenja,
  40. kao što su kapetan ili kapital,
    prije nego što se cijela riječ pojavi.
  41. Ovo ukazuje na to da se svaki put
    kada čujemo neku riječ

  42. u našem umu dešava
    kratka eksplozija značenja
  43. i do tačke prepoznavanja
    mozak se odluči za jednu interpretaciju.
  44. Proces prepoznavanja se kreće brže
  45. kada je u pitanju rečenica koja nam daje
    kontekst, nego u nasumičnom nizu riječi.
  46. Kontekst nam takođe pomaže da se usmjerimo
    prema namijenjenom značenju riječi
  47. koje se mogu različito interpretirati,
    kao što su "pas" ili "skup",
  48. ili u slučaju homofona
    poput "no" ili "know" (eng).
  49. Za multilingviste, jezik koji slušaju
    je još jedan nagovještaj
  50. koji pomaže da se eliminišu one riječi
    koje ne odgovaraju kontekstu jezika.
  51. A šta je sa dodavanjem
    potpuno novih riječi ovom sistemu?

  52. Čak i kao odrasli možemo svako malo
    naići na neku novu riječ.
  53. Ali ako se svaka riječ predstavi
    kao fino uštiman uzorak aktivnosti
  54. raspoređen preko mnoštva neurona,
  55. kako da spriječimo nove riječi
    da ne zamijene one stare?
  56. Mislimo da se, da bi se
    izbjegao ovaj problem,
  57. nove riječi inicijalno pohranjuju
    u dijelu mozga koji se zove hipokampus,
  58. dovoljno daleko od glavnog skladišta
    riječi u korteksu,
  59. kako ne bi dijelile neurone
    sa ostalim riječima.
  60. Onda, nakon više prespavanih noći,

  61. nove se riječi postepeno prenose
    i prepliću sa starima.
  62. Istraživači smatraju da ovaj
    postepeni proces usvajanja
  63. pomaže da se izbjegne
    ometanje postojećih riječi.
  64. Tako tokom dana,

  65. nesvjesna aktivnost stvara
    eksplozije značenja dok ćaskamo.
  66. Noću se odmaramo, ali naš mozak
    vrijedno radi na integraciji novog znanja
  67. u mrežu riječi.
  68. Kada se probudimo ovaj proces
    osigurava da budemo spremni
  69. za svijet jezika koji se stalno mijenja.