Return to Video

Je li život besmislen? I ostala apsurna pitanja - Nina Medvinskaya

  • 0:08 - 0:12
    Albert Camus je odrastao okružen nasiljem.
  • 0:12 - 0:16
    Njegova domovina Alžir bila je okaljana
    sukobom između domaćih Alžiraca
  • 0:16 - 0:19
    i kolonizirajućih francuskih Europljana.
  • 0:19 - 0:21
    Izgubio je oca u Prvom svjetskom ratu
  • 0:21 - 0:24
    te je smatran nepodobnim
    za sudjelovanje u Drugom.
  • 0:24 - 0:29
    Boreći se s tuberkulozom u Francuskoj
    i suočavajući se s ratnom pustoši
  • 0:29 - 0:33
    u ulozi novinara otpora,
    Camus je postao malodušan.
  • 0:33 - 0:39
    Nije mogao dokučiti nikakav smisao u ovom
    beskrajnom krvoproliću i patnji.
  • 0:39 - 0:42
    Pitao je: ako je svijet besmislen,
  • 0:42 - 0:47
    imaju li naši pojedinačni životi
    i dalje ikakvu vrijednost?
  • 0:47 - 0:51
    Mnogi su Camusovi suvremenici
    istraživali slična pitanja
  • 0:51 - 0:56
    pod barjakom nove filozofije
    zvane egzistencijalizam.
  • 0:56 - 1:00
    Egzistencijalisti su vjerovali da
    su ljudi rođeni kao prazne ploče,
  • 1:00 - 1:04
    odgovorni za stvaranje smisla svojih
    vlastitih života u kaotičnom svijetu.
  • 1:04 - 1:08
    No Camus je odbio tu vrstu razmišljanja.
  • 1:08 - 1:11
    On je tvrdio da su svi ljudi rođeni
    sa zajedničkom ljudskom prirodom
  • 1:11 - 1:14
    koja ih veže prema zajedničkim ciljevima.
  • 1:14 - 1:21
    Jedan takav cilj bio je tražiti smisao
    unatoč proizvoljnoj okrutnosti svijeta.
  • 1:21 - 1:27
    Camus je gledao na ljudsku želju za
    smislom i tihu ravnodušnost svemira
  • 1:27 - 1:31
    kao dva nekompatibilna dijela slagalice
  • 1:31 - 1:37
    i smatrao da su pokušaji njihova spajanja
    temeljno apsurdni.
  • 1:37 - 1:42
    Ova je napetost postala srce
    Camusove Filozofije apsurdnog,
  • 1:42 - 1:46
    koja je tvrdila da je život
    sam po sebi uzaludan.
  • 1:46 - 1:49
    Istraživanje kako živjeti bez smisla
  • 1:49 - 1:53
    postalo je glavno pitanje
    iza Camusovih ranih djela
  • 1:53 - 1:57
    koje je on nazvao
    svojim Ciklusom apsurda.
  • 1:57 - 2:01
    Zvijezda ovog ciklusa,
    i Camusov prvi objavljen roman,
  • 2:01 - 2:04
    daje prilično tmuran odgovor.
  • 2:04 - 2:09
    "Stranac" prati Meursaulta, emocionalno
    odvojena mladog muškarca
  • 2:09 - 2:12
    koji ničemu ne pripisuje mnogo smisla.
  • 2:12 - 2:16
    Ne plače na sprovodu svoje majke,
  • 2:16 - 2:19
    podržava susjedov plan da ponizi ženu,
  • 2:19 - 2:25
    čak i počini nasilni zločin -
    no Meaursault ne osjeća kajanje.
  • 2:25 - 2:31
    Za njega je svijet besmislen i u njemu
    ne postoji mjesto za moralnu osudu.
  • 2:31 - 2:35
    Ovaj stav stvara neprijateljstvo
    između Meursaulta
  • 2:35 - 2:37
    i urednog društva u kojem živi,
  • 2:37 - 2:43
    polako pojačavajući njegovo otuđenje
    sve do eksplozivnog vrhunca romana.
  • 2:43 - 2:49
    Za razliku od svojeg protagonista, Camus je
    bio slavljen zbog svoje iskrene filozofije.
  • 2:49 - 2:54
    "Stranac" ga je pogurao do slave
    i Camus je nastavio stvarati djela
  • 2:54 - 2:58
    koja su tražila vrijednost života
    među apsurdom
  • 2:58 - 3:03
    te od kojih su se mnoga vraćala
    istom filozofskom pitanju:
  • 3:03 - 3:05
    ako je život zaista besmislen,
  • 3:05 - 3:10
    je li čin samoubojstva
    jedini racionalni odgovor?
  • 3:10 - 3:13
    Camusov odgovor bio je naglašen "ne".
  • 3:13 - 3:18
    Možda ne postoji nikakvo objašnjenje
    za naš nepravedni svijet,
  • 3:18 - 3:22
    ali odluka da živimo unatoč tome
    jest najdublji izraz
  • 3:22 - 3:24
    naše stvarne slobode.
  • 3:24 - 3:27
    Camus to objašnjava u jednom
    od svojih najpoznatijih eseja
  • 3:27 - 3:30
    koji se koncentrira na grčki mit o Sizifu.
  • 3:30 - 3:33
    Sizif je bio kralj koji je prevario bogove
  • 3:33 - 3:38
    te je bio prognan da beskrajno
    gura kamen uzbrdo.
  • 3:38 - 3:43
    Okrutnost ove kazne
    leži u njezinoj uzaludnosti,
  • 3:43 - 3:47
    ali Camus tvrdi da je cijelo čovječanstvo
    u istom položaju.
  • 3:47 - 3:51
    Pa tek kad prihvatimo
    besmislenost naših života
  • 3:51 - 3:55
    možemo se sučiti s apsurdom
    uzdignutih glava.
  • 3:55 - 4:01
    Prema Camusu, kad kralj odluči
    opet započeti svoj neumoljiv zadatak,
  • 4:01 - 4:04
    "Ljudi moraju zamisliti Sizifa sretnim."
  • 4:04 - 4:08
    Camusovi suvremenici nisu tako lako
    prihvaćali uzaludnost.
  • 4:08 - 4:11
    Mnogi su se egzistencijalisti
    borili za burnu revoluciju
  • 4:11 - 4:17
    da maknu sustave za koje su vjerovali
    da lišavaju ljude akcije i svrhe.
  • 4:17 - 4:22
    Camus je odgovorio svojom drugom
    zbirkom djela: Ciklusom pobune.
  • 4:22 - 4:26
    U "Pobunjenom čovjeku" istražio je pobunu
    kao kreativni čin,
  • 4:26 - 4:28
    za razliku od onog destruktivnog.
  • 4:28 - 4:31
    Camus je vjerovao da izvrtanje
    dinamika moći
  • 4:31 - 4:35
    dovodi samo do beskrajnog ciklusa nasilja.
  • 4:35 - 4:39
    Umjesto toga, način na koji bi se trebalo
    izbjeći krvoproliće
  • 4:39 - 4:44
    jest uspostavljanje javnog razumijevanja
    naše zajedničke ljudske prirode.
  • 4:44 - 4:48
    Ironično je to da je ovaj ciklus
    relativno mirnih ideja
  • 4:48 - 4:53
    pokrenuo njegovo otuđenje od mnogih
    kolega književnika i filozofa.
  • 4:53 - 4:54
    Unatoč ove polemike,
  • 4:54 - 4:59
    Camus je započeo svoj najdulji
    i najosobniji roman do tada:
  • 4:59 - 5:04
    autobiografsko djelo
    nazvano "Prvi čovjek".
  • 5:04 - 5:08
    Roman je trebao biti prvo djelo
    u novom pravcu punom nade:
  • 5:08 - 5:10
    Ciklusu ljubavi.
  • 5:10 - 5:15
    No 1960. Camus je iznenadno umro
    u prometnoj nesreći
  • 5:15 - 5:19
    koja se jedino može opisati
    kao besmislena i apsurdna.
  • 5:19 - 5:22
    Iako svijet nikada nije vidio
    njegov Ciklus ljubavi,
  • 5:22 - 5:28
    njegovi ciklusi pobune i apsurda i danas
    imaju svoje poklonike među čitateljima.
  • 5:28 - 5:32
    Njegov koncept apsurda je postao
    dijelom svjetske književnosti,
  • 5:32 - 5:37
    filozofije 20. stoljeća,
    čak i pop kulture.
  • 5:37 - 5:43
    Danas Camus ostaje pouzdani vodič
    u trenucima nesigurnosti;
  • 5:43 - 5:49
    njegove ideje prkosno prožimaju
    besmislen svijet inspiracijom
  • 5:49 - 5:50
    umjesto porazom.
Title:
Je li život besmislen? I ostala apsurna pitanja - Nina Medvinskaya
Speaker:
Nina Medvinskaya
Description:

Cijelu lekciju pogledajte na: https://ed.ted.com/lessons/is-life-meaningless-and-other-absurd-questions-nina-medvinskaya

Albert Camus je odrastao okružen nasiljem. Njegova domovina Alžir bila je okaljana sukobima. Izgubio je oca u Prvom svjetskom ratu. Vidjevši uništenje Drugog svjetskog rata, Camus je postao malodušan. Koje je značenje iza sveg tog beskrajnog krvoprolića i patnje? I ako je svijet besmislen, mogu li naši vlastiti životi imati ikakvu vrijednost? Nina Medvinskaya govori o Camusovoj filozofiji apsurda.

Lekcija - Nina Medvinskaya, režija - Avi Ofer.

more » « less
Video Language:
English
Team:
TED
Project:
TED-Ed
Duration:
05:54

Croatian subtitles

Revisions