YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Croatian subtitles

← Razlog više za dobar san

Mozak koristi četvrtinu energije cijelog tijela, a zauzima tek oko 2% cijele tjelesne mase. Kako ovaj jedinstveni organ prima, i još važnije, kako se rješava hranjivih tvari? Novo istraživanje pokazuje da bi san mogao imati veze s tim.

Get Embed Code
42 Languages

Showing Revision 4 created 01/23/2015 by Retired user.

  1. Spavanje.

  2. Trećinu svog života
    provedemo spavajući,
  3. ali razumije li itko od nas
    o čemu se tu zapravo radi?
  4. Prije dvije tisuće godina Galen,

  5. jedan od najistaknutijih
    istraživača medicine
  6. starog svijeta,
  7. tvrdio je da dok smo budni,
  8. pokretačka sila našeg mozga,
    njegov sok,
  9. prelijeva se u druge dijelove tijela,
  10. oživljavajući ih, ali ujedno
    ostavljajući mozak potpuno osušenim,
  11. i smatrao je da se, kada spavamo,
  12. sva ta vlaga koja je prethodno
    ispunjavala naše tijelo,
  13. vraća natrag,
  14. ponovo hidratizirajući mozak
  15. i osvježavajući um.
  16. Danas nam to zvuči potpuno suludo,
  17. ali Galen je jednostavno pokušao
    objasniti
  18. spavanje kao
  19. nešto što radimo svaki dan.
  20. Svi mi iz vlastitog iskustva znamo
  21. da kada spavamo,
    mozak postaje bistriji,
  22. a kada ne spavamo
  23. mozak postaje mutniji.
  24. Ali unatoč tome što danas
    znamo mnogo više o spavanju
  25. negoli u Galenovo vrijeme,
  26. još uvijek nismo otkrili
    zašto baš spavanje,
  27. od svih naših aktivnosti,
    ima ovakvu nevjerojatnu
  28. funkciju obnavljanja uma.
  29. Danas bih vam želio reći
    nešto više

  30. o nedavnom istraživanju
  31. koje bi moglo razjasniti ovo pitanje.
  32. Otkrili smo da bi spavanje
    zapravo moglo biti
  33. vrlo elegantno osmišljeno rješenje
  34. za neke od najosnovnijih
    potreba mozga,
  35. jedinstven način na koji mozak
  36. udovoljava visokim zahtjevima
    i finesama
  37. koji ga razlikuju od ostalih organa.
  38. Skoro sva biologija koju promatramo

  39. može se promišljati kao
    niz problema
  40. i niz odgovarajućih rješenja,
  41. a glavni problem koji svaki organ
    mora riješiti jest
  42. konstantna opskrba svih tih stanica
  43. hranjivim materijalima.
  44. To je posebno važno za mozak;
  45. njegova intenzivna električna aktivnost
    crpi
  46. četvrtinu sveukupne energetske
    zalihe tijela
  47. iako on čini
  48. tek dva posto tjelesne mase.
  49. Krvotok
  50. rješava problem dostave
    hranjivih tvari
  51. kroz krvne žile koje opskrbljuju
    hranjivim tvarima
  52. i kisikom svaki djeličak našeg tijela.
  53. Možete to vidjeti u ovom videu.

  54. Ovdje smo snimili krvne žile
  55. u mozgu živog miša.
  56. Krvne žile čine složenu mrežu
  57. koja pokriva cijeli mozak.
  58. Počinju na površini mozga
  59. i zaranjaju u samo tkivo,
  60. i kako se šire, opskrbljuju
    hranjivim tvarima
  61. i kisikom svaku stanicu
    u mozgu zasebno.
  62. Kao što svakoj stanici trebaju

  63. hranjive tvari za njen pogon,
  64. tako svaka stanica proizvodi
    otpad kao nusproizvod,
  65. i rješavanje tog otpada
  66. drugi je glavni problem
  67. koji svaki organ mora riješiti.
  68. Ovaj dijagram pokazuje limfni
    sustav u tijelu
  69. koji se razvio kako bi ispunio
    ovu potrebu.
  70. To je druga paralelna mreža žila
  71. koja se širi tijelom.
  72. Uzima proteine i drugi otpad iz
  73. međustaničnog prostora,
  74. skuplja ih i ubacuje u krv
  75. kako bi se oni uklonili.
  76. Ako pažljivije promotrite

  77. ovaj dijagram, vidjet ćete nešto
  78. što nema puno smisla.
  79. Ukoliko bismo zumirali
    glavu ovog čovjeka,
  80. primijetili biste da
  81. u mozgu nema limfnih žila.
  82. Ali to baš i nema previše smisla, zar ne?
  83. Mozak je iznimno aktivan organ
  84. koji proizvodi velike
    količine otpada
  85. kojega se mora učinkovito riješiti.
  86. A opet, tu nema limfnih žila, što znači da
  87. pristup koji ostatak tijela koristi
  88. pri rješavanju otpada,
  89. neće funkcionirati u mozgu.
  90. Pa kako mozak rješava

  91. svoj problem rješavanja otpada?
  92. Upravo je ovo naizgled
    obično pitanje
  93. navelo našu grupu da se uključi u priču
  94. i otkrili smo,
  95. kad smo zaronili duboko u mozak,
  96. duboko među neurone i krvne žile,
  97. rješenje mozga
  98. za problem rješavanja otpada,
  99. bilo je uistino neočekivano.
  100. Bilo je genijalno,
  101. ali je i lijepo.
  102. Ispričat ću vam što smo pronašli.
  103. Mozak ima veliki bazen

  104. bistre tekućine nazvane
    "cerebrospinalna tekućina".
  105. Mi je zovemo CST.
  106. CST ispunjava prostor koji
    okružuje mozak,
  107. i otpad iz mozga
  108. izlazi u CST,
  109. koja se s otpadom izbacuje u krv.
  110. Podsjeća na
  111. limfni sustav, zar ne?
  112. Ali zanimjivo je da se
    tekućina i otpad
  113. iz mozga
  114. ne filtriraju nasumično
  115. u bazene CST, već
  116. postoji vodoinstalacijski sustav
  117. koji organizira i olakšava ovaj proces.
  118. Možete to vidjeti u ovim videima.
  119. Ovdje ponovno skeniramo
    mozak
  120. živog miša.
  121. Isječak s vaše lijeve strane pokazuje
  122. što se događa na
    površini mozga,
  123. a ovaj s desne pokazuje
  124. što se događa ispod površine mozga
  125. unutar samog tkiva.
  126. Označili smo krvne žile crvenom bojom,
  127. a CST koja okružuje mozak
  128. jest zelene boje.
  129. I ono što je nas iznenadilo
  130. jest da tekućina koja se
    nalazi izvan mozga,
  131. nije ostala vani,
  132. već je CST ispumpana natrag u
  133. i kroz mozak
  134. uz rub krvnih žila.
  135. I dok se tekućina spuštala kroz mozak
  136. uz rubove žila,
  137. pomagala je u čišćenju
  138. otpada iz međustaničnog
  139. prostora mozga.
  140. Ako malo razmislite o tome,
  141. koristeći vanjski rub krvnih žila
    na ovaj način
  142. zaista je pametno osmišljeno rješenje
  143. jer je mozak zatvoren
  144. unutar tvrde lubanje,
  145. a prepun je stanica,
  146. tako da tu nema viška prostora
  147. za cijeli paralelni sustav žila
    kao što je limfni sustav.
  148. No krvne žile se ipak
  149. šire od površine mozga
  150. i dopiru do svake stanice u mozgu,
  151. što znači da tekućina
  152. koja putuje uz rub žila
  153. ima lak pristup cijelom mozgu,
  154. pa je to vrlo pametan način
  155. prenamjene jednog sustava žila,
    krvnih žila,
  156. kako bi preuzeo i zamijenio funkciju
  157. drugog sustava žila, limfnih žila,
  158. kako ih ne bismo uopće trebali.
  159. Čudesno je to što nijedan
    drugi organ
  160. nema ovakav pristup
  161. čišćenju međustaničnog otpada.
  162. To je rješenje karakteristično za mozak,
  163. ali naše otkriće koje nas je
    najviše iznenadilo

  164. bilo je da sve ovo,
  165. sve ovo što sam vam ispričao
  166. o tekućini koja ispire mozak,
  167. to se događa samo dok mozak spava.
  168. Ovdje, video s lijeve strane
  169. pokazuje kretanje CST-a
  170. kroz mozak budnog živog miša.
  171. Skoro ništa.
  172. A ipak kod iste životinje,
  173. ako pričekamo samo malo
    dok ne ode spavati,
  174. vidimo da CST
  175. juri kroz mozak,
  176. a otkrili smo da
  177. kad mozak ide spavati
  178. ujedno se smanjuju moždane stanice
  179. povećavajući prostore između njih
  180. dozvoljavajući tekućini da protekne njima
  181. i tako očisti otpad.
  182. Stoga se čini da je Galen možda čak

  183. bio na pravom tragu pišući o
  184. tekućini koja juri mozgom
  185. kada zaspemo.
  186. Naše istraživanje, 2000 godina kasnije,
  187. pretpostavlja da
  188. mozak u budnom i
  189. najaktivnijem stanju
  190. odgađaa čišćenje otpada
  191. iz međustaničnih prostora za kasnije,
  192. a kada ode spavati
  193. i nije toliko zauzet,
  194. prebacuje se u stanje čišćenja
  195. kako bi očistio otpad
  196. iz međustaničnih prostora,
  197. otpad koji se nakupio tijekom dana.
  198. Na neki je način nalik tome kako vi ili ja
  199. odgađamo kućanske poslove tijekom
    radnih dana kada se
  200. ne stignemo njima baviti
  201. i onda sve to čišćenje pokušavamo
    nadoknaditi
  202. preko vikenda.
  203. Puno sam pričao o čišćenju otpada,

  204. ali nisam baš precizno rekao
  205. kakav to otpad
  206. mozak treba očistiti
  207. za vrijeme spavanja kako bi ostao zdrav.
  208. Nusproizvod na koji se nova
  209. istraživanja najviše usredotočuju je
    amyloid-beta,
  210. protein koji se u mozgu neprestano stvara.
  211. Moj ga mozak proizvodi upravo sada,
  212. baš kao i vaš.
  213. Ali kod oboljelih od Alzheimera,
  214. amyloid-beta nakuplja se
  215. u prostorima između stanica mozga,
  216. umjesto da se čisti na način na koji
    bi trebao,
  217. a baš je to nakupljanje amyloid-bete
  218. navodno jedan od ključnih koraka
  219. u razvijanju ove strašne bolesti.
  220. Stoga smo izmjerili koliko se brzo
    amyloid-beta čisti
  221. iz mozga u stanju budnosti
  222. i u stanju spavanja
  223. i otkrili smo da je
  224. čišćenje amyloid-bete
  225. ustinu brže za vrijeme spavanja.
  226. Stoga, ako je spavanje

  227. jedna metoda mozga za
  228. čišćenje otpada,
  229. to može dramatično promijeniti naš način
  230. razmišljanja o odnosu između sna,
  231. amyloid-bete i Alzheimera.
  232. Niz novih kliničkih studija
  233. navodi da kod pacijenata
  234. koji još nisu razvili Alzheimerovu bolest,
  235. pogoršanje u kvaliteti sna i
    njegovoj dužini
  236. povezani su s većom količinom
  237. nakupina amyloid-bete u mozgu,
  238. i iako je važno napomenuti
  239. da ove studije ne dokazuju
  240. da manjak sna ili loš san
  241. uzrokuju Alzheimerovu bolest,
  242. one sugeriraju da nemogućnost mozga
  243. da održi svoj životni prostor čistim,
  244. čisteći ga od otpada poput amyloid-bete,
  245. može doprinijeti razvitku
  246. poremećaja poput Alzheimera.
  247. Ovo novo israživanje govori nam

  248. da bi sve ono što smo svi mi
  249. već znali o spavanju,
  250. ono što je čak i Galen shvaćao,
  251. da ono osvježava i pročišćava um,
  252. mogao biti glavni
  253. razlog postojanja sna.
  254. Vi i ja idemo spavati
  255. svake noći,
  256. ali naši mozgovi nikad ne odmaraju.
  257. Dok je naše tijelo u mirovanju,
  258. a naš um šeće po snovima,
  259. mozak kao uglađen stroj
  260. tiho, ali naporno
  261. čisti i održava
  262. taj nezamislivo kompleksni stroj.
  263. Poput kućanskih poslova,
  264. to je prljav i nezahvalan posao,
  265. ali je i važan posao.
  266. Ako prestanemo čistiti
  267. kuhinju na mjesec dana,
  268. naš će cijeli dom vrlo brzo postati
  269. neprikladan za život.
  270. U mozgu posljedice
  271. odgađanja čišćenja mogu biti mnogo veće
  272. od neugode koju će kod nas izazvati
    prljavi šankovi
  273. jer kad se radi o čišćenju mozga,
  274. tada je na kocki zdravlje i funkcija
  275. uma i tijela
  276. i zato je ključno danas razumjeti
  277. ove osnovne održavajuće funkcije mozga
  278. koje bi mogle biti ključne u prevenciji
    i liječenju
  279. bolesti uma sutra.
  280. Hvala vam!

  281. (Pljesak. )