YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Bosnian subtitles

← Razlog više da se dobro naspavate

Mozak koristi četvrtinu energije čitavog tijela, a zauzima samo oko 2 procenta čitave tjelesne mase. Kako ovaj jedinstveni organ prima, i još važnije, kako odstranjuje hranjive materije? Novo istraživanje pokazuje da to ima veze sa snom.

Get Embed Code
42 Languages

Showing Revision 21 created 10/21/2014 by Adisa Ejubovic.

  1. Spavanje.
  2. U tome provodimo trećinu svog života,
  3. ali da li iko od nas zna o čemu se tu
    zapravo radi?
  4. Prije 2000 godina, Galen,

  5. jedan od najistaknutijih istraživača
    medicine
  6. antičkog doba
  7. predložio je da motivaciona snaga
    našeg mozga,
  8. njegovi sokovi, u budnom stanju
  9. protiču kroz sve druge dijelove tijela
  10. i animiraju ih, ali time iscrpljuju mozak.
  11. Galen je pomislio da dok spavamo
  12. sva ta vlažnost koja je ispunila ostatak
    tijela
  13. naglo bi se vratila
  14. i hidrirala mozak
  15. i osvježila um.
  16. Nama to sada zvuči baš smiješno,
  17. ali Galen je prosto pokušao da
    objasni
  18. nešto vezano za san
  19. sa čime se susrećemo svaki dan.
  20. Na osnovu svog iskustva, svi znamo
  21. da nam san razbistruje um
  22. i nedostatak istog
  23. čini naš um mutnim.
  24. Iako se danas zna mnogo više o snu
  25. nego kad je Galen bio živ,
  26. još uvijek ne znamo zašto san
  27. pored svih drugih aktivnosti, ima
    nevjerovatnu
  28. iscjeliteljsku moć nad našim umom.
  29. Danas želim da vam pričam

  30. o nedavnom istraživanju
  31. koje možda rasvijetli ovo pitanje.
  32. Otkrili smo da je san zapravo
  33. takoreći elegantno rješenje
  34. za neke od najosnovnijih potreba mozga,
  35. jedinstven način na koji mozak
  36. odgovara na velike zahtijeve i finese
  37. koje ga razdvajaju od ostalih organa
    tijela.
  38. Skoro sva biologija koju posmatramo

  39. može se okarakterisati kao niz
    problema
  40. i odgovarajućih rješenja.
  41. Prvi problem koji svaki organ mora da
    riješi
  42. je konstantna opskrba svih tih ćelija
  43. hranjivim materijama.
  44. To je posebno bitno za mozak.
  45. Njegova intenzivna električna aktivnost
    crpi
  46. četvrtinu ukupne energije tijela
  47. iako mozak zauzima
  48. samo oko 2 procenta tjelesne mase.
  49. Krvotok rješava
  50. problem dostave hranjivih materija
  51. šaljući krvne sudove da obskrbe tim
    materijama
  52. i kiseonikom svaki pedalj našeg tijela.
  53. To možete vidjeti na ovom snimku.

  54. Ovdje su prikazani krvni sudovi
  55. u mozgu živog miša.
  56. Krvni sudovi formiraju složenu mrežu
  57. koja ispunjava čitavu zapreminu mozga.
  58. Oni počinju na površini mozga
  59. a onda zadiru u samo tkivo.
  60. Dok se šire, opskrbljuju svaku moždanu
    ćeliju
  61. hranjivim materijama i kiseonikom .
  62. Kao što svakoj ćeliji trebaju

  63. ove materije za pogon,
  64. svaka ćelija proizvodi otpad

  65. i uklanjanje tog otpada
  66. je drugi osnovni problem koji
  67. svaki organ treba da riješi.
  68. Ovaj dijagram prikazuje tjelesni limfni
    sistem
  69. koji je evoluirao kako bi riješio
    ovaj problem.
  70. Ovo je drugi paralelni sistem sudova
  71. koji se prostire po cijelom tijelu.
  72. On sakuplja proteine i drugi otpad
  73. iz međućelijskih dijelova
  74. i onda ih premiješta u krv
  75. kako bi se oni otklonili.
  76. Ako pažljivije pogledate ovaj
    dijagram

  77. primijetićete da nešto
  78. ne štima.
  79. Ako biste zumirali glavu ovog čovjeka
  80. ono što vidite je da
  81. u mozgu nema limfnih sudova.
  82. Ali to nema mnogo smisla.
  83. Mozak je jedan izuzetno intenzivan
    organ
  84. koji shodno tome proizvodi velike
    količine otpada
  85. koji se mora učinkovito otkloniti.
  86. Ipak, on nema limfne sudove,
    što znači da
  87. pristup koji ostatak tijela koristi
  88. kako bi otklonio otpad
  89. neće djelovati u mozgu.
  90. Kako onda mozak rješava

  91. problem odstranjivanja otpada?
  92. Kod ovog naizgled svakodnevnog pitanja
  93. naša prva grupa ulazi u igru.
  94. Ono što smo otkrili
  95. zaronivši dublje u mozak
  96. dole među neurone i krvne sudove
  97. bilo je da je rješenje mozga
  98. za odstranjivanje otpada
  99. sasvim nesvakidašnje.
  100. Bilo je genijalno,
  101. ali i prelijepo.
  102. Da vam ispričam šta smo našli.
  103. Mozak ima prostor prepun

  104. čiste i bistre tečnosti koja se zove
    cerebrospinalna tečnost.
  105. Mi je zovemo CST.
  106. CST ispunjava prostor koji okružuje
    mozak
  107. i otpad iz mozga
  108. ulazi u CST
  109. koja se zajedno s otpadnom uliva u krv.
  110. Ovo puno zvuči kao
  111. limfni sistem, zar ne?
  112. Ono što je interesantno je da tečnost
    i otpad
  113. iz mozga
  114. ne izlaze nasumično
  115. iz ovog prostora CST-a.
  116. Naprotiv, postoji specijalizovan sistem
  117. koji organizuje i podupire ovaj proces.
  118. To možete vidjeti na ovim snimcima.
  119. Ovdje ponovo imate prikaz mozga
  120. živog miša.
  121. Slika lijevo prikazuje
  122. šta se dešava na površini mozga
  123. a slika desno prikazuje
  124. šta se dešava ispod površine mozga
  125. unutar samog tkiva.
  126. Krvni sudovi su crvene boje
  127. a CST koja okružuje mozak
  128. je zelene.
  129. Ono što nas je iznenadilo je
  130. to da tečnost izvan mozga
  131. nije ostala izvan njega.
  132. CST se vratila unutar
  133. i prošla kroz krv
  134. duž vanjskog dijela krvnih sudova.
  135. Dok se spuštala u mozak
  136. duž vanjskog dijela ovih sudova
  137. ona je zapravo pomagala u otklanjanju
  138. otpada iz
  139. međućelijskog prostora.
  140. Ako razmislite o tome,
  141. korištenje vanjskog dijela ovih sudova
  142. je jako pametno rješenje
  143. jer je mozak zatvoren
  144. u čvrstu lobanju
  145. i prepun je ćelija
  146. tako da u njemu nema dodatnog
    prostora
  147. za čitav set sudova jednog
    limfnog sistema.
  148. Ipak, krvni sudovi
  149. se protežu sa površine mozga
  150. do svake žive ćelije mozga
  151. što znači da tečnost
  152. koja putuje duž vanjskog dijela krvnih
    sudova
  153. može dobiti pristup cijelokupnoj
    zapremini mozga,
  154. tako da je ovo jako pametan način
  155. za prekvalifikaciju jednog seta sudova,
  156. krvnih sudova, koji preuzimaju funkciju
  157. drugog seta sudova, limfnih sudova
  158. kako bi se pobrinuli da ih ne trebamo.
  159. Ono što je zapanjujuće je da nijedan
    drugi organ
  160. ne koristi ovaj pristup
  161. kako bi otklonio međućelijski otpad.
  162. Ovo rješenje je karakteristično samo
    za mozak.
  163. Ali najiznenađujuće otkriće

  164. je da se sve ovo
  165. što sam vam rekao
  166. o ovoj tečnosti koja ide kroz mozak
  167. samo se dešava u stanju sna.
  168. Snimak lijevo
  169. pokazuje koliko se CST kreće
  170. kroz mozak miša koji je budan.
  171. Skoro pa ništa.
  172. Ali u istoj životinji
  173. ako samo malo sačekamo da zaspi
  174. ono što vidimo je da CST
  175. poput bujice ide kroz mozak.
  176. Otkrili smo i da u isto vrijeme
  177. kada mozak zaspi
  178. moždane ćelije se, čini se, smanje
  179. i daju malo međuprostora,
  180. što omogućava tečnosti da jurne
  181. i time očisti otpad.
  182. Izgleda da je Galen zapravo

  183. bio na pravom putu kada je pisao o
  184. tečnosti koja šiklja kroz mozak
  185. kada spavamo.
  186. Naše istraživanje, 2000 godina poslije,
  187. upućuje na to da
  188. kada je mozak budan
  189. i najzauzetiji
  190. on odgađa odstranjivanje otpada
  191. iz međućelijskog prostora
  192. i onda kada zaspi
  193. i nije toliko zauzet
  194. prebacuje se u stanje čišćenja
  195. i odstranjuje otpad
  196. iz međućelijskog prostora,
  197. otpad koji se nakuplja tokom dana.
  198. To je nekako kao kad vi ili ja
  199. odgađamo naše kućanske poslove
    u toku radne sedmice
  200. kada nemamo puno vremena
  201. i onda kada dođe vikend
  202. trudimo se da sve nadoknadimo.
  203. Puno sam pričao o odstranjivanju
    otpada

  204. ali nisam bio konkretan
  205. u vezi sa tipovima otpada
  206. koje mozak treba da odstrani
  207. tokom sna kako bi ostao zdrav.
  208. Štetni proizvod na koji se
  209. recentne studije mahom fokusiraju
    je amiloid-beta.
  210. To je protein koji se konstantno proizvodi
    u mozgu.
  211. Moj mozak upravo proizvodi
    amiloid-betu
  212. a i vaš.
  213. Ali kog oboljelih od Alchajmerove
  214. amiloid-beta se nakuplja
  215. u međućelijskom prostoru
  216. umjesto da se otklanja
  217. i smatra se da su upravo ove nakupine
  218. amiloid-bete jedan od ključnih koraka
  219. u razvitku ove strašne bolesti.
  220. Izmjerili smo koliko brzo se amiloid-beta
    otklanja
  221. iz mozga u budnom stanju
  222. a koliko u snu.
  223. Otkrili smo da, zaista,
  224. otklanjanje amiloid-bete
  225. je mnogo brže u mozgu koji spava.
  226. Ako je spavanje

  227. dio rješenja mozga
  228. za problem otklanjanja otpada
  229. onda će ovo itekako promijeniti
    naše razmišljanje
  230. o vezi između sna,
  231. amiloid-bete i Alchajmerove bolesti.
  232. Niz skorašnjih kliničkih studija
  233. upućuje da među pacijentima
  234. koji još uvijek nisu
    dobili Alchajmerovu
  235. pogoršano spavanje i njegovo trajanje
  236. su povezani sa većom količinom
  237. nakupina amiloid-bete u mozgu.
  238. Važno je istaknuti da, iako
  239. ove studije ne dokazuju
  240. da nedostatak ili loš san
  241. uzrokuju Alchajmerovu,
  242. one upućuju da neuspjeh mozga
  243. da očisti kuću
  244. uklanjajući otpad poput
    amiloid-bete
  245. može doprinijeti razvitku
  246. bolesti poput Alchajmerove.
  247. Ono što nam ovo istraživanje
    govori

  248. je da jedna stvar koju ste svi
  249. već znali o snu,
  250. koju je čak i Galen shvatio,
  251. da osvježava i razbistruje um,
  252. je možda glavni razlog
  253. što san postoji.
  254. Vi i ja, mi idemo na spavanje
  255. svako veče,
  256. ali naš mozak se nikada ne odmara.
  257. Dok naše tijelo miruje
  258. i naš um hoda u snovima,
  259. elegantna mašinerija našeg mozga
  260. marljivo radi svoj posao,
  261. čisti i održava
  262. ovu nevjerovatno složenu mašinu.
  263. Kao i kućanski posao,
  264. to je prljav i nezahvalan posao,
  265. ali je isto jako bitan.
  266. Ako prestanete da čistite kuhinju
  267. na jedan mjesec
  268. vaša kuća vrlo brzo neće imati
  269. uslove za život.
  270. Ali u mozgu, posljedice neuspjeha
  271. mogu biti mnogo ozbiljnije
  272. od nelagode uzrokovane
    prašnjavim kredencima,
  273. jer kada je u pitanju mozak
  274. zdravlje i funkcija
  275. uma i tijela je na kocki
  276. i zbog toga, shvatanje ovih
  277. osnovnih funkcija čišćenja našeg mozga
    danas
  278. možda je od presudne važnosti
    za prevenciju i liječenje
  279. bolesti uma sutra.
  280. Hvala.