YouTube

Got a YouTube account?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Croatian subtitles

← Iskreni pogled na cijenu, inovacije i pokretače ekonomije

Get Embed Code
22 Languages

Showing Revision 19 created 01/19/2020 by Sanda L.

  1. Stvaranje vrijednosti.
  2. Stvaranje bogatstva.
  3. To su uistinu moćne riječi.
  4. Možda pomišljate na financije,
    pomišljate na inovacije,
  5. pomišljate na kreativnost.
  6. Ali tko su kreatori vrijednosti?
  7. Ako koristimo tu riječ, podrazumijevamo
    da neki ljudi ne stvaraju vrijednost.
  8. Tko su oni?
  9. Lijene dangube?
  10. Oni koji izvlače vrijednost?
  11. Oni koji uništavaju vrijednost?
  12. Da bismo odgovorili na ovo pitanje,
    moramo imati ispravnu teoriju vrijednosti.
  13. A ja sam ovdje da vam
    kao ekonomistica objavim
  14. da smo se nekako izgubili
    po tom pitanju.
  15. Nemojte biti tako iznenađeni.

  16. Time sam htjela reći da smo ga
    prestali propitkivati.
  17. Mi smo, zapravo, prestali postavljati
    stvarno teška pitanja
  18. o tome koja je razlika između stvaranja
    vrijednosti i ekstrakcije vrijednosti,
  19. proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti.
  20. No, dozvolite da vam ovdje
    dam neki kontekst.

  21. 2009. godine prošlo je baš
    oko godinu i pol dana
  22. od jedne od najvećih financijskih kriza
    našeg vremena,
  23. najveće poslije Velike depresije
    1929. godine,
  24. a direktori Goldman Sachsa su rekli:
  25. Radnici Goldman Sachsa
    najproduktivniiji su na svijetu.

  26. Učinkovitost i produktivnost za ekonomistu
  27. zapravo su usko povezani s vrijednošću.
  28. Vi nešto proizvodite
  29. i proizvodite to dinamički i učinkovito.
  30. Vi također proizvodite stvari
    koje svijet treba, želi i kupuje.
  31. Kako je to moglo biti rečeno
    samo godinu dana nakon krize
  32. u kojoj je zapravo ta banka,
    kao i mnoge druge --
  33. Goldman Sacs sam samo
    izabrala kao primjer --
  34. bile u središtu krize
    zbog toga jer su ustvari proizveli
  35. neke prilično problematične
    financijske proizvode
  36. uglavnom, ali ne isključivo,
    povezane s hipotekama
  37. zbog kojih je više tisuća ljudi
    stvarno izgubilo svoje domove.
  38. 2010. godine, samo u jednom mjesecu, rujnu,
  39. 120,000 ljudi izgubilo je svoje domove
    zbog ovrha uslijed te krize.
  40. Između 2007. i 2010.
  41. 8,8 milijuna ljudi izgubilo je posao.
  42. I banke su morale biti spašavane
    na teret poreznih obveznika SAD-a
  43. u ukupnom iznosu od 10 milijardi dolara.
  44. Nismo čuli da su se
    porezni obveznici hvalili
  45. da su oni bili kreatori vrijednosti,
    ali očito je, budući da su spasili
  46. jednu od najvećih kompanija
    generatora vrijednosti,
  47. možda su trebali.
  48. Ono što želim sljedeće učiniti
    jest da se nekako zapitamo

  49. kako smo izgubili put,
    kako to ustvari može biti
  50. da izjava poput te
    prođe gotovo neprimjećena,
  51. jer to nije bila prigodna šala,
    to je rečeno vrlo ozbiljno.
  52. Dakle, željela bih vas vratiti 300 godina
    u prošlost ekonomskog razmišljanja

  53. kada je taj izraz ustvari bio osporavan.
  54. To ne znači da su bili
    u pravu ili u krivu,
  55. no niste se tek tako mogli nazivati
    kreatorom vrijednosti, odnosno bogatstva.
  56. Bilo je mnogo diskusija u okviru
    ekonomske profesije.
  57. A ono što ja tvrdim je
    da smo na neki način zalutali
  58. i to je zapravo omogućilo da taj termin,
    "stvaranje bogatstva" i "vrijednost",
  59. postane prilično slab i lijen
  60. i također lak plijen.
  61. U redu? Pa počnimo
    -- ne volim vam to odati --

  62. prije 300 godina.
  63. Ono što je bilo zanimljivo
    prije 300 godina
  64. je da je društvo još uvijek bilo
    poljoprivredno društvo.
  65. Stoga ne iznenađuje da je
    ekonomistima tog vremena,
  66. koji su se nazivali fiziokrati,
  67. u središtu pažnje zapravo bio
    rad u poljoprivredi.
  68. Kada su rekli, "Odakle dolazi vrijednost?"
  69. gledali su na poljoprivredu.
  70. I smislili su nešto što ja smatram
    vjerojatno prvom proračunskom tablicom,
  71. koju su nazvali "Tableau Economique",
  72. a to je napravio Francois Quesnay,
    jedan od vođa tog pokreta.
  73. I to je bilo vrlo zanimljivo
  74. jer nisu tek rekli
    "Poljoprivreda je izvor vrijednosti."
  75. Oni su tada stvarno brinuli što se
    događa s tom vrijednošću

  76. nakon što je proizvedena.
  77. Ono što radi Tableau Economique,
  78. -- pokušala sam to ovdje malo pojednostaviti --
  79. je da društvo razbija na tri klase.
  80. Poljoprivrednici koji stvaraju vrijednost,
    zvali su se "produktivna klasa".
  81. Zatim drugi koji samo prenose
    dio te vrijednosti naokolo,
  82. ali i to ima svrhu i potrebno je,
  83. to su bili trgovci;
  84. njih su nazivali "gazde".
  85. Postojala je još jedna klasa koja je
    samo seljacima naplaćivala naknadu
  86. za postojeću imovinu, zemlju,
  87. i oni su se nazivali "sterilna klasa".
  88. To je zaista teška riječ
    kad razmislite što ona znači:
  89. da ako previše resursa
    odlazi zemljoposjednicima,
  90. vi zapravo ugrožavate
    reproduktivni potencijal sustava.
  91. I tako su sve ove male strelice ovdje
    bile njihov način simuliranja --
  92. proračunske tablice i simulatori, ti momci
    su stvarno koristili velike podatke --
  93. simulirali su što bi se stvarno dogodilo
    promjenom scenarija,
  94. ako se bogatstvo ustvari ne reinvestira
    ponovo u proizvodnju
  95. kako bi se povećala produktivnost zemlje,
  96. nego se ustvari izvlači na razne načine
  97. ili čak ako gazde dobivaju previše.
  98. A ono što se kasnije dogodilo
    tijekom 1800.-tih,

  99. a to više nije bila agrarna revolucija
  100. nego industrijska revolucija,
  101. bilo je to da su klasični ekonomisti,
  102. a to su bili Adam Smith, David Ricardo,
    Karl Marx, revolucionari,
  103. također postavili pitanje
    "Što je vrijednost?"
  104. No, nije iznenađujuće da,
    budući da su zapravo živjeli
  105. u industrijsko doba
    s pojavom strojeva i tvornica,
  106. oni su rekli da je to industrijski rad.
  107. Dakle, oni su imali
    radnu teoriju vrijednosti.
  108. Ali ponovo, njihov je fokus
    bio na reprodukciji,
  109. toj stvarnoj brizi o tome što se događa
    sa stvorenom vrijednošću
  110. ako se ona izvlači iz sustava.
  111. U knjizi "Bogatstvo naroda"

  112. Adam Smith je dao zaista sjajan primjer
    tvornice pribadača gdje, kako je rekao,
  113. ako samo jedna osoba
    radi cijelu pribadaču,
  114. tada možete napraviti najviše
    jednu pribadaču dnevno.
  115. Ali ako zaista investirate
    u tvorničku proizvodnju i podjelu rada,
  116. novo razmišljanje --
  117. mi bismo danas upotrijebili riječ
    "organizacijska inovacija" --
  118. tada biste mogli povećati produktivnost,
  119. rast i bogatstvo naroda.
  120. Tako je on pokazao da bi
    10 specijaliziranih radnika
  121. u koje se investiralo,
    u njihov ljudski kapital,
  122. mogli proizvesti 4800 pribadača dnevno
  123. nasuprot samo jedne koju proizvede
    jedan nespecijalizirani radnik.
  124. On i njegovi kolege, klasični ekonomisti,
  125. također su podijelili aktivnosti
    na proizvodne i neproizvodne.
  126. (Smijeh)

  127. A one neproizvodne nisu bile --

  128. mislim da se smijete jer je većina vas
    na toj listi, zar ne?
  129. (Smijeh)

  130. Odvjetnici! Mislim da je bio u pravu
    što se tiče odvjetnika.

  131. Svakako ne profesori,
    bilo koji ljudi od slova.
  132. Dakle, odvjetnici, profesori,
    vlasnici dućana, glazbenici.
  133. Očito je mrzio operu.
  134. Mora da je gledao najgoru izvedbu
    u svom životu
  135. veče prije no što je pisao ovu knjigu
  136. jer najmanje je tri profesije tamo gore
    povezane s operom.
  137. No to nije bila vježba da se kaže,
    "Nemojte raditi te stvari."

  138. To je bilo tek, "Što će se dogoditi
    ako zaista
  139. na kraju dozvolimo da neki
    dijelovi ekonomije postanu preveliki
  140. bez da razmišljamo o tome kako
    povećati produktivnost
  141. izvorne vrijednosti
    koju su smatrali ključnom,
  142. a to je bio industrijski rad.
  143. Ponavljam, nemojte se pitati
    je li to ispravno ili pogrešno,

  144. o tome se samo mnogo raspravljalo.
  145. Sastavljanje tih listi
  146. zapravo ih je natjeralo
    da postavljaju zanimljiva pitanja.
  147. A njihov fokus, kao i fokus fiziokrata,
  148. bio je ustvari na tim objektivnim
    uvjetima proizvodnje.
  149. Također su, na primjer,
    obratili pažnju na klasnu borbu.
  150. Njihovo razumijevanje nadnica
  151. moralo je biti povezano s objektivnim
    odnosima moći,
  152. pregovaračkim snagama kapitala i radnika.
  153. I još, tvornicama, strojevima,
    podjelom rada,
  154. poljoprivrednom zemljom
    i onim što se s njom događalo.
  155. Tako je velika revolucija
    koja se tada dogodila --

  156. a to se, uzgred, ne predaje često
    na nastavi ekonomije --
  157. velika revolucija koja se dogodila
    s današnjim sustavom
  158. ekonomskog razmišljanja kojeg imamo,
  159. a naziva se "neoklasična ekonomija",
  160. bila je u potpunoj promjeni logike.
  161. Promijenila se na dva načina.
  162. Fokus se premjestio s objektivnih uvjeta
    na subjektivne.
  163. Dozvolite mi da objasnim
    što pod time mislim.

  164. Objektivni na način
    koji sam upravo opisala.
  165. Subjektivni u smislu
    da je sva pažnja okrenuta
  166. na to kako različiti pojedinci
    donose svoje odluke.
  167. Dobro, radnici maksimiziraju
    svoje izbore dokolice nasuprot radu.
  168. Potrošači maksimiziraju
    svoju takozvanu korisnost,
  169. što je zamjena za sreću.
  170. A tvrtke maksimiziraju svoj profit.
  171. A ideja iza toga je da tada
    sve to možemo spojiti zajedno
  172. i vidjeti u što se to pretvara,
  173. a to su ove krasne, elegantne
    krivulje ponude i potražnje
  174. koje proizvode cijenu,
  175. ravnotežnu cijenu.
  176. To je ravnotežna cijena
    jer smo joj još dodali
  177. mnogo jednadžbi Newtonove fizike
  178. gdje je centar gravitacije uvelike
    dio principa organizacije.
  179. No, druga važna stvar ovdje je da
    ravnotežna cijena, ili cijene,
  180. iskazuju vrijednost.
  181. Dakle, revolucija je ovdje
    promjena s objektivnog na subjektivno,

  182. ali također logika više nije ona:
    što je vrijednost,
  183. kako se ona određuje,
  184. koji je reproduktivni potencijal ekonomije,
  185. što onda vodi do teorije cijena,
  186. nego je obrnuto:
  187. teorija cijena i razmjene
  188. koja iskazuje vrijednost.
  189. Dakle, to je ogromna promjena.

  190. A to nije tek akademska vježba,
    koliko god možda bilo fascinirajuće.
  191. To utječe na to kako mjerimo rast.
  192. To utječe na to kako usmjeravamo ekonomiju
    da proizvodi više nekih djelatnosti,
  193. a manje drugih,
  194. također kako honoriramo
    neke djelatnosti više od drugih.
  195. I to vas također navodi da razmislite
  196. ustajete li veselo iz kreveta bez obzira
    jeste li kreator vrijednosti ili ne,
  197. i kako sam sustav cijena,
    ako ne vi sami, utječe na to.
  198. Dakle, spomenula sam da utječe na to
    kako razmišljamo o outputu.

  199. Ako, na primjer, u BDP uključimo samo
  200. one djelatnosti koje imaju cijenu,
  201. događaju se svakakve neobične stvari.
  202. Feministički ekonomisti
    i ekološki ekonomisti
  203. zaista su mnogo o tome pisali.
  204. Dozvolite da vam dam neke primjere.
  205. Ako oženite dadilju svoje djece,
    BDP će pasti, zato nemojte to činiti.
  206. Nemojte doći u iskušenje
    da to učinite, u redu?
  207. Zato jer neka djelatnost
    za koju se prije možda plaćalo
  208. još uvijek se radi, ali više nije plaćena.
  209. (Smijeh)

  210. Ako zagađujete, BDP raste.

  211. Ipak to nemojte raditi,
    ali ako radite pomažete ekonomiju.
  212. Zašto? Zato jer nekome zapravo
    moramo platiti da to očisti.
  213. Također je zaista zanimljivo
    ono što se dogodilo s financijama

  214. u financijskom sektoru BDP-a.
  215. Usput, to je također nešto
    što me uvijek iznenađuje
  216. da mnogi ekonomisti ne znaju.
  217. Sve do 1970.-e
  218. najveći dio financijskog sektora
    nije bio ni uključen u BDP.
  219. Na to se nekako indirektno,
    možda nesvjesno,
  220. još uvijek gledalo očima fiziokrata
  221. kao na tek neku vrstu
    premještanja stvari naokolo,
  222. a ne stvarnu proizvodnju nečeg novog.
  223. Dakle samo one aktivnosti koje su imale
    eksplicitnu cijenu bile su uključene.
  224. Na primjer, ako ste podigli hipoteku,
    naplaćena vam je pristojba,
  225. to je ušlo u BDP i nacionalni dohodak
    i račun proizvoda.
  226. Ali, na primjer,
    plaćanje neto kamata nije,
  227. razlika između onoga što su banke
    zarađivale od kamata,
  228. ako su vam dali kredit,
    i onoga što su isplaćivali kao depozit.
  229. To nije bilo uključeno.
  230. I onda su ljudi iz računovodstva
    počeli gledati neke podatke

  231. koji su počeli pokazivati
    da je veličina financija
  232. i tih plaćanja neto kamata
  233. ustvari značajno porasla.
  234. I to su nazvali "bankovni problem".
  235. To su bili neki ljudi
    koji su radili unutar Ujedinjenih naroda
  236. u grupi zvanoj
    Sustavi nacionalnih računa - SNA.
  237. Oni su to nazvali "bankovni problem",
  238. kao, "O Bože, ta stvar je ogromna,
    a mi je nismo ni uključili."
  239. Pa umjesto da stanu
    i stvarno naprave Tableau Economique
  240. ili postave neka od tih
    fundamentalnih pitanja
  241. koja su postavljali i klasičari
    o tome što se stvarno događa,
  242. podjeli rada između raznih vrsta
    djelatnosti u ekonomiji,
  243. oni su jednostavno tim plaćanjima
    neto kamata dali ime.
  244. Tako su komercijalne banke to nazvale
    "financijska intermedijacija".
  245. To je ušlo u NIPA račune
    nacionalnog dohotka i proizvoda.
  246. A investicijske banke su nazvane
    "djelatnost preuzimanja rizika",
  247. i to je ušlo unutra.
  248. U slučaju da nisam ovo dobro objasnila,
  249. ova crvena linija pokazuje koliko je brže
  250. rasla financijska intermedijacija
    kao cjelina
  251. u usporedbi s ostatkom ekonomije,
    plava linija, industrijom.
  252. A to je bilo prilično neobično

  253. jer ono što se ustvari dogodilo,
    a što mi danas znamo,
  254. a različiti ljudi pišu o tome,
  255. a ove podatke ovdje
    objavila je Bank of England,
  256. jeste da je mnogo onoga
    što su financije zapravo radile
  257. od sedamdesetih i osamdesetih
    pa nadalje
  258. bilo je u biti financiranje samih sebe:
  259. financiranje financijskog financiranja.
  260. A pod tim podrazumijevam
    financije, osiguranje i nekretnine.
  261. Naime, u Velikoj Britaniji
  262. oko 10 do 20 posto financija
  263. nađe svoj put do stvarne ekonomije,
    do industrije,
  264. recimo energetskog sektora,
    farmaceutskog sektora,
  265. informatičkog sektora,
  266. ali najveći dio se vraća
    u taj akronim FIRE:
  267. Financije, Osiguranje (Insurance)
    i Nekretnine (Real estate).
  268. Vrlo je primjereno nazvan FIRE.
  269. To je zanimljivo jer, zapravo,

  270. time se ne želi reći da su financije
    dobre ili loše,
  271. već stupanj do kojeg je,
  272. već zato što im se morao
    pridjenuti naziv,
  273. jer su ustvari imali prihod
    koji se generirao,
  274. umjesto da se stalo i upitalo,
    "Što se tu zapravo radi?" --
  275. to bila propuštena prilika.
  276. Slično tome, u stvarnoj ekonomiji,
    u samoj industriji, što se događalo?

  277. I taj stvarni fokus na cijene
    i također cijene dionica
  278. generirao je golemi problem
    reinvestiranja.
  279. Ponovo, ta stvarna briga
    fiziokrata kao i klasičara
  280. o razini do koje se vrijednost
    koja se generira u ekonomiji
  281. zapravo reinvestira natrag u nju.
  282. I tako ono što danas imamo je
    ultrafinancijalizirani industrijski sektor
  283. gdje se sve više
    dio profita i neto prihoda
  284. ustvari ne vraća u proizvodnju,
  285. u obuku ljudskog kapitala,
    u istraživanje i razvoj,
  286. nego se jednostavno izvlači
    kupovanjem vlastitih dionica,
  287. zbog čega rastu dioničke opcije,
    što je zapravo način na koji se
  288. plaćaju mnogi izvršni direktori.
  289. Otkup izvjesne količine
    vlastitih dionica apsolutno je u redu,
  290. no ovaj sustav je potpuno
    izmakao kontroli.
  291. Ovi brojevi ovdje pokazuju
  292. da je u zadnjih 10 godina 466 kompanija
    od Standard & Poor's 500 kompanija
  293. potrošilo preko četiri bilijuna
    samo na otkup vlastitih dionica.
  294. I što onda vidite ako sve to zbrojite
    na makroekonomskoj razini,
  295. dakle ako pogledamo sveukupno
    poslovno ulaganje,
  296. koje je postotak BDP-a,
  297. vidite također ovaj padajući nivo
    poslovnog ulaganja.
  298. I to je problem.
  299. To je, uzgred, golemi problem
    za kvalifikacije i generiranje poslova.

  300. Mogli ste čuti ovih dana da se
    velika pažnja poklanja pitanju
  301. "Preuzimaju li roboti naše poslove?"
  302. Pa mehanizacija je ustvari stoljećima
    preuzimala poslove,
  303. no sve dok su se profiti reinvestirali
    natrag u proizvodnju
  304. to nije bilo važno:
    pojavljivali su se novi poslovi.
  305. Ali ovo odsustvo reinvestiranja
    ustvari je vrlo opasno.
  306. Slično tome, u farmaceutskoj industriji,
    na primjer, kako se utvrđuju cijene?

  307. Prilično je zanimljivo kako se pritom
    ne gleda na te objektivne uvjete
  308. kolektivnog načina na koji se stvara
    vrijednost u ekonomiji.
  309. Tako u sektoru u kojem imate mnoštvo
    različitih sudionika --
  310. javni, privatni, naravno, ali također i
    organizacije trećeg sektora --
  311. koji stvaraju vrijednost,
  312. način na koji mi zapravo mjerimo
    vrijednost u tom sektoru
  313. je kroz sam sustav cijena.
  314. Cijene iskazuju vrijednost.
  315. Tako kada je nedavno
  316. cijena jednog antibiotika narasla
    400 posto preko noći
  317. upitali su direktora,
    "Kako ste mogli to učiniti?
  318. Ljudima je zaista potreban taj antibiotik.
  319. To je nepravedno."
  320. On je rekao, "Ali imali smo
    moralni imperativ
  321. da dozvolimo rast cijena
    koliko god tržište može izdržati,"
  322. potpuno zanemarujući činjenicu
    da u SAD-u, na primjer,
  323. Nacionalni institut za zdravstvo
    troši preko 30 milijardi godišnje
  324. za medicinska istraživanja
    koja ustvari vode do tih lijekova.
  325. Dakle, ponovo, nedostatak brige
    za te objektivne uvjete
  326. i dozvoljavanje da sustav cijena
    sam iskazuje vrijednost.
  327. Međutim, ovo nije tek
    akademska vježba,

  328. koliko god možda bilo zanimljivo.
  329. Sve ovo zaista je važno
    za način na koji mjerimo output,
  330. kako upravljamo ekonomijom,
  331. hoćete li se osjećati produktivnima,
  332. koje sektore ćemo na kraju
    pomoći, podržati
  333. i također učiniti da ljudi budu ponosni
    što su dio njih.
  334. Ustvari, vraćajući se na taj citat,
  335. nije iznenađujuće da je Blankfein
    to mogao reći.
  336. On je bio u pravu.
  337. Po načinu na koji zapravo mjerimo
    proizvodnju, produktivnost
  338. i vrijednost u ekonomiji,
  339. naravno da su radnici Goldman Sacsa
    najproduktivniji.
  340. Oni zaista zarađuju najviše.
  341. Cijena njihovog rada
    iskazuje njihovu vrijednost.
  342. No ovo postaje tautologija, naravno.
  343. Stoga postoji stvarna potreba
    za preispitivanjem.

  344. Moramo preispitati način
    na koji mjerimo output
  345. i zapravo postoje neki sjajni
    eksperimenti diljem svijeta.
  346. Tako, na primjer, na Novom Zelandu imaju
    bruto nacionalni indikator sreće.
  347. U Bhutanu također razmišljaju
    o indikatorima sreće i blagostanja.
  348. No problem je u tome da ne možemo
    samo pridodavati stvari.
  349. Zaista moramo zastati,
  350. a mislim da bi ovo trebao biti
    trenutak za stanku,
  351. budući da vidimo kako se malo toga
    uistinu promijenilo od financijske krize,
  352. kako bismo bili sigurni
    da također ne brkamo
  353. ekstrakciju vrijednosti
    sa stvaranjem vrijednosti.
  354. Dakle promatrajući ono što je uključeno,
    ne samo dodavati više,
  355. kako bismo bili sigurni da, na primjer,
    ne brkamo rentu s profitom.
  356. Za klasičare je renta bila
    nezarađeni prihod.
  357. Danas je renta, kada se o njoj govori
    u ekonomiji,
  358. tek jedna manjkavost
    u odnosu na konkurentnu cijenu
  359. koja bi se mogla prevladati
    ako uklonite neke asimetrije.
  360. Drugo, naravno da bismo mogli
    usmjeriti aktivnosti

  361. prema onom što su klasičari zvali
  362. "granica produktivnosti".
  363. To ne bi trebalo biti mi-protiv-njih,
  364. velike, zločeste financije
    protiv dobrih drugih sektora.
  365. Mogli bismo reformirati financije.
  366. Postojala je, na neki način stvarna
    izgubljena prilika nakon krize.
  367. Mogli smo uvesti
    porez na financijske transakcije
  368. koji bi nagrađivao
    dugoročnost nasuprot kratkoročnosti,
  369. ali nismo odlučili učiniti to globalno.
  370. Možemo. Možemo se predomisliti.
  371. Možemo također uspostaviti
    nove vrste institucija.
  372. Na primjer, postoje različite vrste javnih
    financijskih institucija širom svijeta
  373. koje zaista omogućavaju to strpljivo
    dugoročno predano financiranje
  374. koje pomaže rast malih tvrtki i
    razvoj infrastrukture i inovacija.
  375. No, ne mora se to odnositi samo na output.

  376. Ne mora to biti samo u vezi
    stope outputa.
  377. Trebali bismo, kao društvo, zastati
  378. i upitati: Koju mi to vrijednost
    uopće stvaramo?
  379. I željela bih samo završiti činjenicom
    da ovaj tjedan slavimo
  380. pedesetu godišnjicu spuštanja na Mjesec.
  381. To je zahtijevalo da javni sektor,
    privatni sektor,
  382. investiraju i inoviraju na razne načine,
  383. ne samo u vezi s aeronautikom.
  384. To je uključivalo investicije u područjima
    poput nutricionizma i materijala.
  385. Bilo je mnogo stvarnih grešaka
    koje su učinjene usput.
  386. Ustvari, ono što je vlada učinila je
    da je iskoristila punu snagu posredovanja,
  387. kako bi potakla
    rješenja odozdo-prema-gore,
  388. od kojih su neka bila neuspješna.
  389. No jesu li neuspjesi
    dio stvaranja vrijednosti?
  390. Ili su samo greške?
  391. Ili kako mi zapravo njegujemo
    eksperimentiranje,
  392. pokušaj i grešku i grešku i grešku?
  393. Bell Labs, koji je bio laboratorij
    za istraživanje i razvoj AT&T-a,

  394. zapravo dolazi iz onog doba
    kada je vlada bila prilično smiona.
  395. Zapravo je od AT&T-a tražila da, kako bi
    zadržao svoj monopolistički status,
  396. mora reinvestirati svoj profit
    natrag u stvarnu ekonomiju,
  397. inovacije
  398. i inovacije izvan telekomunikacija.
  399. To je bila povijest,
    rana povijest Bell Labs-a.
  400. Pa kako onda možemo postići
    nove uvjete u vezi reinvestiranja
  401. da kolektivno investiramo
    u nove vrste vrijednosti
  402. usmjerene prema nekim od najvećih
    izazova našeg vremena,
  403. poput klimatskih promjena?
  404. To je ključno pitanje.
  405. No moramo se također zapitati,

  406. da je postojao izračun
    neto tržišne vrijednosti
  407. ili analiza troškova i dobitka
  408. u vezi s time treba li ili ne,
    čak pokušati, otići na Mjesec i natrag
  409. u jednoj generaciji,
  410. vjerojatno ne bismo niti započeli.
  411. Zato, hvala Bogu,
  412. jer ja kao ekonomistica
    mogu vam reći,
  413. vrijednost nije samo cijena.
  414. Hvala.

  415. (Pljesak)