Return to Video

Što (ne) znamo o koronavirusu

  • 0:01 - 0:02
    [Do jutra 27. veljače 2020.
  • 0:02 - 0:05
    potvrđeno je bar 82 000
    slučajeva koronavirusa
  • 0:05 - 0:07
    diljem svijeta, od čega 2 810 smrtnih.
  • 0:07 - 0:11
    TED je pozvao Dr. Davida Heymanna
    da podijeli najnovija saznanja o bolesti.]
  • 0:11 - 0:14
    [Što se događa ako se zarazimo
    koronavirusom?]
  • 0:14 - 0:16
    Izgleda kao blaga bolest,
    najobičnija prehlada
  • 0:16 - 0:18
    kod većine ljudi.
  • 0:18 - 0:23
    Kod određenih se ljudi nakon
    zaraze razvija ozbiljna bolest,
  • 0:23 - 0:24
    uglavnom kod zdravstvenih djelatnika.
  • 0:24 - 0:26
    Kod njih se javlja ozbiljna infekcija
  • 0:26 - 0:28
    jer su izloženiji višoj
    dozi od običnih ljudi,
  • 0:28 - 0:31
    a istovremeno nemaju imunitet.
  • 0:31 - 0:35
    Stoga je u općoj javnosti
  • 0:35 - 0:39
    doza virusa koju primite kad
    se zarazite vjerojatno
  • 0:39 - 0:42
    mnogo niža od one koju bi
    primio zdravstveni djelatnik,
  • 0:42 - 0:45
    s obzirom na to da je infekcija
    kod njega puno ozbiljnija.
  • 0:45 - 0:48
    Stoga bi, nadajmo se,
    i vaša infekcija bila blaža.
  • 0:48 - 0:51
    To znači da su starije osobe
    te one s kroničnim oboljenjima
  • 0:51 - 0:54
    zapravo te za koje moramo osigurati
  • 0:54 - 0:56
    da budu zbrinute u bolnicama.
  • 0:56 - 1:00
    [Koga bi sve ovo trebalo
    najviše zabrinjavati?]
  • 1:00 - 1:03
    Pa, najviše se to odnosi na ljude
  • 1:03 - 1:06
    koji su, prije svega,
    u zemljama u razvoju
  • 1:06 - 1:09
    te nemaju pristup
    kvalitetnoj liječničkoj skrbi,
  • 1:09 - 1:11
    a možda ni bolnici,
  • 1:11 - 1:14
    u slučaju izbijanja epidemije u zemlji.
  • 1:14 - 1:16
    Oni bi bili izloženi velikom riziku,
  • 1:16 - 1:18
    osobito osobe starije dobi.
  • 1:18 - 1:20
    Stariji su posvuda ugroženi,
  • 1:20 - 1:23
    no osobito oni koji nemaju
    pristup kisiku.
  • 1:23 - 1:25
    U razvijenim zemljama,
  • 1:25 - 1:27
    upravo su starije osobe
    koje imaju istovremeno više bolesti,
  • 1:27 - 1:30
    dijabetes i druge bolesti,
  • 1:30 - 1:31
    one najugroženije.
  • 1:31 - 1:34
    Opća javnost, čini se,
    nije izložena velikom riziku.
  • 1:34 - 1:38
    [Koje postojeće zdravstveno stanje može
    dodatno povećati ugroženost?]
  • 1:38 - 1:39
    Prije svega,
  • 1:39 - 1:43
    vrlo je važno ako uz ostale bolesti
    postoji i plućna bolest.
  • 1:43 - 1:46
    Općenito su ugroženije starije osobe,
  • 1:46 - 1:48
    osobito one starije od 70 godina,
  • 1:48 - 1:51
    jer njihov imunološki sustav
    nije učinkovit
  • 1:51 - 1:52
    kao nekad
  • 1:52 - 1:55
    te su podložnije infekcijama.
  • 1:55 - 1:59
    Osim toga, u nekim slučajevima u Kini,
  • 1:59 - 2:02
    oboljeli su se zarazili i gripom,
  • 2:02 - 2:03
    a istovremeno je došlo
  • 2:03 - 2:06
    i do superinfekcija bakterijama
  • 2:06 - 2:08
    kod upala pluća.
  • 2:08 - 2:11
    [Gdje možemo pronaći ažurne informacije?]
  • 2:11 - 2:13
    Centar za nadzor bolesti u Atlanti
    prati stanje
  • 2:13 - 2:17
    i redovito ažurira svoje web stranice.
  • 2:17 - 2:20
    Svjetska zdravstvena organizacija u Ženevi,
  • 2:20 - 2:22
    koja koordinira brojne aktivnosti
  • 2:22 - 2:23
    na međunarodnoj razini,
  • 2:24 - 2:26
    dnevno ažurira svoju web stranicu.
  • 2:26 - 2:29
    Naša je odgovornost da te informacije
    i potražimo,
  • 2:29 - 2:31
    kako bismo razumjeli
  • 2:31 - 2:34
    i na svoj način pridonijeli
  • 2:34 - 2:36
    sprečavanju daljnjeg širenja zaraze.
  • 2:36 - 2:39
    [Predvodili ste globalni odgovor
    na epidemiju SARS-a 2003.
  • 2:39 - 2:41
    Po čemu se ove epidemije razlikuju?]
  • 2:41 - 2:43
    Sa svim je novim infekcijama
    isti problem.
  • 2:43 - 2:45
    Radi se o infekciji koja se
    prenosi na čovjeka
  • 2:45 - 2:48
    koji nikad nije bio izložen tom virusu.
  • 2:48 - 2:51
    Nema zaštitna antitijela
  • 2:51 - 2:53
    i nije jasno može li
    njegov imunološki sustav
  • 2:53 - 2:55
    podnijeti taj virus ili ne.
  • 2:55 - 3:00
    Takav se virus obično nalazi
    kod šišmiša i drugih životinja,
  • 3:00 - 3:02
    a sad se odjednom javio kod ljudi.
  • 3:02 - 3:05
    A ljudi jednostavno s tim virusom
    nemaju iskustva.
  • 3:05 - 3:06
    No, postupno
  • 3:06 - 3:09
    o njemu saznajemo sve više,
    kao što smo i o SARS-u.
  • 3:09 - 3:13
    I sigurno je više smrtnih slučajeva
  • 3:13 - 3:15
    u odnosu na SARS.
  • 3:15 - 3:19
    No kad ih podijelimo s djeliteljem,
    tj. brojem zaraženih,
  • 3:19 - 3:22
    znatno je više zaraženih nego li je
    to bio slučaj kod SARS-a.
  • 3:23 - 3:24
    Stopa smrtnosti,
  • 3:24 - 3:29
    odnosno omjer smrtnih slučajeva
    u odnosu na broj zaraženih SARS-om,
  • 3:29 - 3:30
    iznosila je oko 10 posto.
  • 3:30 - 3:33
    Kod trenutačnog koronavirusa COVID-19,
  • 3:33 - 3:37
    ta stopa iznosi 2 posto ili manje.
  • 3:37 - 3:39
    Dakle radi se o manje zaraznom virusu,
  • 3:39 - 3:42
    no ipak je to virus koji je smrtonosan
  • 3:42 - 3:45
    te stoga ne želimo da prodre
    među ljude.
  • 3:45 - 3:48
    [Jesmo li ispravno reagirali na granicama,
    npr. u zračnim lukama?]
  • 3:48 - 3:53
    Jasno je da zračne luke i bilo kakve
    kopnene granice
  • 3:53 - 3:55
    ne mogu spriječiti prodiranje bolesti.
  • 3:55 - 3:58
    Svi zaraženi mogu, u razdoblju inkubacije,
    prijeći granicu,
  • 3:58 - 3:59
    ući u državu
  • 3:59 - 4:02
    i zaraziti ostale jednom kad se razbole.
  • 4:02 - 4:08
    Stoga granice nisu način kojim se
    prodor bolesti u zemlju
  • 4:08 - 4:10
    sprečava provjerom temperature.
  • 4:10 - 4:14
    Granice jesu važne jer
    ljudima koji dolaze
  • 4:14 - 4:18
    iz ugroženih i zaraženih područja
  • 4:18 - 4:20
    mogu pružiti informacije,
  • 4:20 - 4:23
    bilo napismeno ili usmeno,
  • 4:23 - 4:26
    o tome koji su simptomi ove bolesti,
  • 4:26 - 4:30
    te što trebaju poduzeti
    ako misle da su zaraženi.
  • 4:30 - 4:33
    [Kada možemo očekivati cjepivo?]
  • 4:33 - 4:35
    Na cjepivima se trenutačno radi,
  • 4:35 - 4:37
    u tijeku je niz istraživanja.
  • 4:37 - 4:41
    U sklopu istraživanja, prije svega,
    cjepivo treba razviti,
  • 4:41 - 4:45
    zatim proučiti i ispitati njegovu
    sigurnost i učinkovitost na životinjama
  • 4:45 - 4:49
    koje se virusu izlažu nakon cijepljenja,
  • 4:49 - 4:51
    a tek na kraju ispituje se na ljudima.
  • 4:51 - 4:53
    Testiranje na životinjama još nije počelo,
  • 4:53 - 4:56
    ali uskoro hoće, za određena cjepiva.
  • 4:56 - 4:58
    Smatra se da ćemo do kraja godine
  • 4:58 - 4:59
    ili početkom sljedeće godine
  • 4:59 - 5:02
    imati na raspolaganju neka moguća cjepiva
  • 5:02 - 5:07
    koja regulatorne agencije
    potom mogu ispitati prije licenciranja.
  • 5:07 - 5:11
    Dakle, proći će najmanje godina dana
    prije no što bude dostupno cjepivo
  • 5:11 - 5:13
    koje se može koristiti
    kod većine stanovništva.
  • 5:13 - 5:17
    [Na koja pitanja još nemamo odgovor?]
  • 5:17 - 5:19
    Sada je jasno kako se prenosi,
  • 5:19 - 5:22
    ne znamo još koliko se lako
    prenosi kod ljudi,
  • 5:22 - 5:26
    u zajednicama ili na otvorenom.
  • 5:26 - 5:28
    Znamo, primjerice,
  • 5:28 - 5:32
    da se u zatvorenim prostorijama
    kruzera prenosi vrlo lako.
  • 5:32 - 5:33
    Moramo bolje razumjeti
  • 5:34 - 5:37
    kako će se zaraza širiti
    kad stigne na otvoreni prostor,
  • 5:37 - 5:40
    gdje su ljudi izloženi mogućim
    zaraženim osobama.
  • 5:41 - 5:44
    [Što možemo poboljšati kod
    globalnog odgovora?]
  • 5:45 - 5:48
    Danas je glavni problem u svijetu
    to što gledamo na nove epidemije
  • 5:48 - 5:50
    u zemljama u razvoju
  • 5:50 - 5:52
    kao nešto što treba zaustaviti.
  • 5:53 - 5:55
    Pa kad dođe do izbijanja ebole,
  • 5:55 - 5:58
    pitamo se kako možemo zaustaviti
    epidemiju u toj zemlji,
  • 5:58 - 6:01
    a ne kako bismo toj zemlji mogli pomoći
  • 6:01 - 6:03
    da ojača svoje kapacitete
  • 6:03 - 6:07
    te time bude u stanju otkriti
    bolesti i promptno reagirati.
  • 6:07 - 6:09
    Dakle, nismo dovoljno uložili
  • 6:09 - 6:13
    u pomoć zemljama da razviju svoje
    ključne kapacitete u javnom zdravstvu.
  • 6:13 - 6:17
    Mi smo jedino uložili
    u brojne globalne mehanizme
  • 6:17 - 6:20
    koji mogu biti podrška drugim zemljama
  • 6:20 - 6:22
    koje pomažu u suzbijanju epidemija.
  • 6:22 - 6:25
    No, težimo svijetu u kojem svaka zemlja
  • 6:25 - 6:27
    može poduzeti sve
    da zaustavi svoje epidemije.
  • 6:27 - 6:30
    [Čeka li nas ubuduće sve više
    novih epidemija?]
  • 6:30 - 6:32
    Danas brojimo više od 7 milijardi ljudi.
  • 6:32 - 6:34
    A kad ti ljudi dođu na svijet,
  • 6:34 - 6:35
    zahtijevaju više hrane,
  • 6:35 - 6:37
    zahtijevaju cijeli niz stvari
  • 6:37 - 6:39
    i žive bliže jedni drugima.
  • 6:39 - 6:42
    Mi smo urbani svijet,
    gdje ljudi žive u urbanim sredinama.
  • 6:42 - 6:45
    A istovremeno uzgajamo više životinja,
  • 6:45 - 6:50
    a te životinje ljudima
    pridonose u smislu hrane.
  • 6:50 - 6:51
    Dakle možemo vidjeti
  • 6:51 - 6:56
    da su životinje i ljudi sve uže povezani.
  • 6:56 - 7:00
    A taj intenzivni poljoprivredni
    uzgoj životinja
  • 7:00 - 7:02
    te intenzivni porast
    ljudskog stanovništva
  • 7:03 - 7:05
    koji koegzistiraju na istom planetu
  • 7:05 - 7:10
    doista su kotao u kojem mogu izbiti
    i izbijaju nove epidemije.
  • 7:10 - 7:13
    S vremenom će tih epidemija
    biti sve više.
  • 7:13 - 7:17
    Stoga je današnja infekcija
    samo upozorenje
  • 7:17 - 7:19
    onoga što tek predstoji.
  • 7:19 - 7:20
    Moramo se pobrinuti
  • 7:20 - 7:23
    da tehnička suradnja u svijetu
  • 7:23 - 7:25
    osigura da radimo zajedno,
  • 7:25 - 7:28
    da budemo sigurni da razumijemo
    epidemije kad se pojave
  • 7:28 - 7:32
    te da brzo osiguramo informacije
    potrebne da ih obuzdamo.
  • 7:32 - 7:34
    [Je li najgore iza nas?]
  • 7:34 - 7:36
    Ne mogu točno predvidjeti.
  • 7:36 - 7:39
    Sve što mogu reći jest da
    svi moramo biti spremni
  • 7:39 - 7:41
    na najgori mogući scenarij.
  • 7:41 - 7:43
    A istovremeno,
  • 7:43 - 7:46
    moramo naučiti kako zaštititi
    sebe i druge
  • 7:46 - 7:48
    u slučaju da se i mi zarazimo.
  • 7:49 - 7:52
    [Saznajte više, posjetite:
    Centri za nadzor i sprečavanje bolesti
  • 7:52 - 7:54
    Svjetska zdravstvena organizacija]
Title:
Što (ne) znamo o koronavirusu
Speaker:
David Heymann
Description:

Što se događa ako se zarazimo koronavirusom? Tko je najugroženiji? Kako se možemo zaštititi? Stručnjak za javno zdravstvo David Heymann, koji je predvodio globalni odgovor pri izbijanju SARS-a 2003. godine, govori o najnovijim saznanjima o COVID-u 19 i o tome što možemo očekivati od budućnosti.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TEDTalks
Duration:
08:06

Croatian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.