0:00:01.436,0:00:03.006
U filmu „Interstellar”

0:00:03.006,0:00:06.647
možemo izbliza vidjeti[br]supermasivnu crnu rupu.

0:00:06.671,0:00:08.814
Na pozadini koju stvara zagrijani plin

0:00:08.838,0:00:10.956
ogromna gravitacijska sila te crne rupe

0:00:10.980,0:00:12.415
zakreće svjetlost u prsten.

0:00:12.439,0:00:14.548
Međutim, to nije stvarna fotografija,

0:00:14.572,0:00:16.358
već računalno-grafički prikaz –

0:00:16.382,0:00:19.772
umjetnička interpretacija[br]mogućeg izgleda crne rupe.

0:00:20.401,0:00:21.567
Prije sto godina

0:00:21.591,0:00:25.192
Albert Einstein objavio je[br]svoju teoriju opće relativnosti.

0:00:25.216,0:00:26.655
U godinama koje su uslijedile

0:00:26.679,0:00:29.652
znanstvenici su pronašli[br]mnogo dokaza u prilog toj teoriji.

0:00:29.676,0:00:32.760
No jedna stvar koju[br]ta teorija predviđa, crne rupe,

0:00:32.784,0:00:35.134
još nije izravno opažena.

0:00:35.158,0:00:38.364
Iako imamo predodžbe o tome[br]kako bi crna rupa mogla izgledati,

0:00:38.388,0:00:41.167
nikad je zapravo nismo[br]uspjeli fotografirati.

0:00:41.191,0:00:45.470
Ipak, možda ćete se iznenaditi kad čujete[br]da bi se to uskoro moglo promijeniti.

0:00:45.494,0:00:49.658
U sljedećih par godina mogli bismo vidjeti[br]prvu fotografiju crne rupe.

0:00:49.682,0:00:51.514
Tu prvu fotografiju dobit ćemo

0:00:51.514,0:00:53.664
zahvaljujući međunarodnom[br]timu znanstvenika,

0:00:53.664,0:00:55.231
teleskopu veličine Zemlje

0:00:55.255,0:00:58.087
i algoritmu koji će složiti konačnu sliku.

0:00:58.111,0:01:01.639
Premda vam danas još ne mogu pokazati[br]stvarnu fotografiju crne rupe,

0:01:01.663,0:01:04.574
htjela bih vam ukratko predstaviti[br]napore uložene

0:01:04.598,0:01:06.211
u dobivanje te prve fotografije.

0:01:07.477,0:01:08.914
Zovem se Katie Bouman

0:01:08.938,0:01:11.434
i doktorandica sam na MIT-u.

0:01:11.434,0:01:13.719
Istraživačica sam[br]u laboratoriju računalnih znanosti,

0:01:13.719,0:01:16.877
gdje razvijamo računalni vid[br]s pomoću slika i videozapisa.

0:01:16.901,0:01:18.963
No iako nisam astronom,

0:01:18.963,0:01:20.372
danas bih vam htjela pokazati

0:01:20.396,0:01:23.299
kako sam uspjela doprinijeti[br]tom uzbudljivom projektu.

0:01:23.323,0:01:26.154
Odmaknete li se večeras[br]od jarkih gradskih svjetala,

0:01:26.154,0:01:28.728
možda budete imali sreće[br]pa ugledate zapanjujući prizor

0:01:28.728,0:01:30.131
galaktike Mliječne staze.

0:01:30.155,0:01:32.617
Kad biste mogli prozujati[br]pored milijuna zvijezda

0:01:32.641,0:01:36.396
26 000 svjetlosnih godina[br]prema središtu spiralne Mliječne staze,

0:01:36.420,0:01:39.941
naposljetku biste stigli[br]do skupine zvijezda u samom središtu.

0:01:39.965,0:01:43.171
Gledajući infracrvenim teleskopima[br]kroz galaktičku prašinu

0:01:43.195,0:01:47.062
astronomi su promatrali[br]te zvijezde više od 16 godina.

0:01:47.086,0:01:50.675
Međutim, najspektakularnije je[br]zapravo ono što ne vide.

0:01:50.699,0:01:53.765
Čini se kao da te zvijezde kruže[br]oko nevidljiva objekta.

0:01:53.789,0:01:56.022
Prateći putanje tih zvijezda

0:01:56.022,0:01:57.430
astronomi su zaključili da je

0:01:57.454,0:02:00.747
jedina stvar koja je dovoljno mala[br]i teška da prouzroči takvo kretanje

0:02:00.747,0:02:02.575
supermasivna crna rupa –

0:02:02.599,0:02:06.777
objekt toliko gust[br]da usiše sve u svojoj blizini –

0:02:06.801,0:02:08.295
čak i svjetlost.

0:02:08.319,0:02:11.380
No što se događa[br]ako se još više približimo?

0:02:11.404,0:02:16.137
Je li moguće vidjeti nešto što je,[br]u pravilu, nemoguće vidjeti?

0:02:16.719,0:02:19.693
Pa, čini se da ako uvećamo sliku[br]s pomoću radiovalova,

0:02:19.693,0:02:21.549
trebali bismo vidjeti svjetlosni prsten

0:02:21.549,0:02:24.448
koji nastaje zbog utjecaja[br]gravitacijskih leća na vruću plazmu

0:02:24.448,0:02:25.957
što brzo kruži oko crne rupe.

0:02:25.981,0:02:27.141
Drugim riječima,

0:02:27.165,0:02:30.056
crna rupa baca sjenu na[br]tu svjetlosnu pozadinu

0:02:30.056,0:02:32.202
oblikujući kuglu tame.

0:02:32.226,0:02:35.565
Taj svijetli prsten otkriva[br]obzor događaja crne rupe,

0:02:35.589,0:02:37.759
gdje je gravitacijska sila toliko snažna

0:02:37.759,0:02:39.723
da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.

0:02:39.723,0:02:42.632
Einsteinove jednadžbe predviđaju[br]veličinu i oblik tog prstena,

0:02:42.632,0:02:45.604
tako da njegova fotografija[br]ne bi samo bila fora,

0:02:45.604,0:02:48.396
nego bi nam pomogla i da provjerimo[br]vrijede li te jednadžbe

0:02:48.420,0:02:50.886
u ekstremnim uvjetima oko crne rupe.

0:02:50.910,0:02:53.468
Međutim, ta crna rupa[br]toliko je udaljena od nas

0:02:53.492,0:02:56.590
da se sa Zemlje taj prsten[br]doima nevjerojatno malim –

0:02:56.614,0:03:00.204
tako bi nam nekako izgledala[br]naranča na Mjesecu.

0:03:00.758,0:03:03.582
Zbog toga ga je vrlo teško fotografirati.

0:03:04.645,0:03:05.947
Zašto je tomu tako?

0:03:06.512,0:03:09.700
Pa, sve se svodi na jednostavnu jednadžbu.

0:03:09.724,0:03:12.140
Zbog pojave poznate kao difrakcija,

0:03:12.164,0:03:13.519
postoje temeljna ograničenja

0:03:13.543,0:03:16.213
koja određuju koliki su[br]najmanji vidljivi predmeti.

0:03:16.789,0:03:20.461
Prema toj glavnoj jednadžbi,[br]da bismo vidjeli sve manje i manje stvari,

0:03:20.485,0:03:23.072
trebaju nam sve veći i veći teleskopi.

0:03:23.096,0:03:26.165
No čak ni najsnažniji[br]optički teleskopi na Zemlji

0:03:26.189,0:03:28.498
nemaju rezoluciju koja nam je potrebna

0:03:28.498,0:03:30.944
kako bismo fotografirali[br]objekt na površini Mjeseca.

0:03:30.944,0:03:33.521
Ustvari, ovo je jedna od fotografija[br]s dosad najvećom rezolucijom

0:03:33.521,0:03:35.806
na kojoj je Mjesec,[br]fotografiran sa Zemlje.

0:03:35.806,0:03:38.473
Sadržava oko 13 000 piksela,

0:03:38.497,0:03:42.547
a u svaki od njih „stane”[br]preko 1,5 milijuna naranči.

0:03:43.396,0:03:45.368
Koliki bi dakle trebao biti teleskop

0:03:45.392,0:03:48.157
kako bismo vidjeli naranču[br]na površini Mjeseca,

0:03:48.181,0:03:50.395
a tako i našu crnu rupu?

0:03:50.419,0:03:53.219
Pa, jednostavan matematički izračun[br]pokazuje

0:03:53.219,0:03:54.753
da nam je potreban teleskop

0:03:54.753,0:03:56.110
veličine cijele Zemlje.

0:03:56.110,0:03:57.028
(Smijeh)

0:03:57.028,0:03:59.421
Kad bismo mogli izgraditi[br]teleskop veličine Zemlje,

0:03:59.421,0:04:02.230
uspjeli bismo tek nazreti[br]taj karakterističan svjetlosni prsten

0:04:02.230,0:04:04.647
koji označava obzor događaja crne rupe.

0:04:04.647,0:04:07.639
Iako se na toj slici ne bi vidjeli[br]svi detalji koji su vidljivi

0:04:07.639,0:04:09.339
na računalno-grafičkom prikazu,

0:04:09.339,0:04:11.822
svakako bi nam dala prvi uvid

0:04:11.822,0:04:14.343
u neposredno okruženje crne rupe.

0:04:14.343,0:04:16.100
Međutim, kao što možete i zamisliti,

0:04:16.124,0:04:19.748
nemoguće je izgraditi[br]jedinstveni teleskop veličine Zemlje.

0:04:19.772,0:04:21.659
No, slavnim riječima Micka Jaggera,

0:04:21.659,0:04:23.474
„ne možeš uvijek dobiti ono što želiš,

0:04:23.474,0:04:25.455
no pokušaš li ponekad, možda shvatiš

0:04:25.455,0:04:26.924
da si dobio ono što ti treba.”

0:04:26.948,0:04:29.412
Povezivanjem teleskopa diljem svijeta,

0:04:29.436,0:04:32.974
međunarodni projekt [br]Event Horizon Telescope

0:04:32.998,0:04:35.987
stvara računalni teleskop veličine Zemlje,

0:04:35.987,0:04:37.668
koji će moći zabilježiti strukturu

0:04:37.692,0:04:39.581
razmjera obzora događaja crne rupe.

0:04:39.581,0:04:42.662
Ta mreža teleskopa trebala bi[br]prvi put fotografirati

0:04:42.662,0:04:45.141
crnu rupu sljedeće godine.

0:04:45.165,0:04:48.403
Svi teleskopi u toj svjetskoj mreži[br]rade zajedno.

0:04:48.403,0:04:51.239
Povezani preciznim mjerenjem vremena[br]s pomoću atomskih satova,

0:04:51.263,0:04:54.014
timovi istraživača na svakoj lokaciji[br]zamrzavaju svjetlost

0:04:54.014,0:04:56.906
prikupljajući tisuće terabajta podataka.

0:04:56.930,0:05:01.947
Ti se podaci potom obrađuju[br]u laboratoriju ovdje u Massachusettsu.

0:05:01.971,0:05:03.765
Kako to zapravo funkcionira?

0:05:03.765,0:05:06.752
Sjećate li se da, ako želimo vidjeti[br]crnu rupu u središtu naše galaktike,

0:05:06.752,0:05:10.198
trebamo izgraditi nemoguće velik[br]teleskop veličine Zemlje?

0:05:10.222,0:05:12.454
Zamislimo na trenutak[br]da je moguće izgraditi

0:05:12.478,0:05:14.320
teleskop veličine Zemlje.

0:05:14.344,0:05:16.539
To bi pomalo nalikovalo pretvaranju Zemlje

0:05:16.539,0:05:18.570
u divovsku disko-kuglu koja se vrti.

0:05:18.594,0:05:20.794
Svako pojedino zrcalo[br]skupljalo bi svjetlost,

0:05:20.818,0:05:23.415
koju bismo zatim spojili u jednu sliku.

0:05:23.439,0:05:26.100
Međutim, recimo da uklonimo[br]većinu tih zrcala

0:05:26.124,0:05:28.096
i da ih ostane tek nekolicina.

0:05:28.120,0:05:30.997
I dalje bismo mogli kombinirati[br]podatke koje su prikupili,

0:05:31.021,0:05:33.014
no u tom bi slučaju ostalo puno praznina.

0:05:33.038,0:05:37.411
Ta preostala zrcala predstavljaju lokacije[br]na koje smo postavili teleskope.

0:05:37.435,0:05:41.514
To nam daje nevjerojatno malen[br]broj podataka za izradu slike.

0:05:41.538,0:05:45.376
No iako skupljamo svjetlost[br]na samo nekoliko lokacija s teleskopima,

0:05:45.400,0:05:48.823
budući da se Zemlja okreće,[br]dobivamo i druge, nove podatke.

0:05:48.847,0:05:52.666
Drugim riječima, kako se disko-kugla vrti,[br]ta zrcala mijenjaju lokacije

0:05:52.690,0:05:55.589
i možemo vidjeti[br]različite dijelove slike.

0:05:55.613,0:05:59.631
Algoritmi za stvaranje slike koje smo[br]razvili popunjavaju praznine na disko-kugli

0:05:59.655,0:06:02.688
kako bismo rekonstruirali[br]osnovnu sliku crne rupe.

0:06:02.712,0:06:05.078
Kad bismo rasporedili teleskope[br]po cijelom planetu,

0:06:05.078,0:06:07.313
drugim riječima, po cijeloj disko-kugli –

0:06:07.337,0:06:08.621
bio bi to čas posla.

0:06:08.645,0:06:11.967
Međutim, vidimo svega[br]nekoliko uzoraka i zbog toga

0:06:11.991,0:06:14.379
postoji beskonačan broj mogućih slika

0:06:14.403,0:06:17.367
koje su posve u skladu[br]s podacima naših teleskopa.

0:06:17.391,0:06:20.407
Međutim, nisu sve slike jednake.

0:06:20.849,0:06:25.307
Neke od njih više nalikuju onome[br]što obično smatramo slikama od drugih.

0:06:25.331,0:06:28.553
Moja je uloga u stvaranju[br]prve fotografije crne rupe

0:06:28.577,0:06:31.509
dizajnirati algoritme koji će[br]pronaći najsmisleniju sliku

0:06:31.533,0:06:33.755
koja je u skladu s podacima teleskopa.

0:06:34.607,0:06:38.529
Baš kao što se forenzički crtač[br]koristi manjkavim opisima

0:06:38.529,0:06:42.037
kako bi, uz pomoć svojeg poznavanja[br]strukture lica, sastavio sliku,

0:06:42.037,0:06:43.950
algoritmi za dobivanje slike[br]koje sam razvila

0:06:43.950,0:06:45.670
koriste se manjkavim podacima[br]naših teleskopa

0:06:45.670,0:06:49.892
kako bi nas doveli do slike koja[br]izgleda kao nešto iz našeg svemira.

0:06:49.916,0:06:53.567
S pomoću tih algoritama[br]možemo sastaviti slike

0:06:53.591,0:06:55.771
od tih malobrojnih, nejasnih podataka.

0:06:55.795,0:07:00.324
Ovo je primjer rekonstrukcije napravljene[br]s pomoću simuliranih podataka

0:07:00.348,0:07:02.281
kad zamislimo da smo usmjerili teleskope

0:07:02.305,0:07:04.890
prema crnoj rupi[br]u središtu naše galaktike.

0:07:04.914,0:07:06.863
Premda je to samo simulacija,

0:07:06.863,0:07:09.393
rekonstrukcije kao što je ova[br]pružaju nam nadu

0:07:09.393,0:07:12.846
da ćemo uskoro moći dobiti[br]prvu pouzdanu sliku crne rupe

0:07:12.870,0:07:15.465
i s pomoću te slike odrediti[br]veličinu njezina prstena.

0:07:16.118,0:07:19.317
Iako bih rado još razglabala[br]o tom algoritmu,

0:07:19.341,0:07:21.515
srećom po vas, nemam vremena.

0:07:21.539,0:07:23.540
No ipak bih vam htjela ukratko dočarati

0:07:23.564,0:07:25.866
kako određujemo izgled našeg svemira

0:07:25.890,0:07:30.356
i kako uz pomoć toga rekonstruiramo i[br]provjeravamo svoje rezultate.

0:07:30.380,0:07:32.796
Budući da postoji[br]beskonačno mnogo mogućih slika

0:07:32.796,0:07:35.265
koje su potpuno u skladu[br]s podacima naših teleskopa,

0:07:35.289,0:07:37.774
moramo ih nekako filtrirati.

0:07:37.774,0:07:39.336
To činimo rangiranjem slika

0:07:39.336,0:07:42.614
na temelju toga koliko je vjerojatno[br]da su upravo one slike crne rupe

0:07:42.614,0:07:45.144
i zatim biramo onu za koju je[br]ta vjerojatnost najveća.

0:07:45.144,0:07:47.339
Što točno želim reći?

0:07:47.542,0:07:49.410
Recimo da pokušavamo napraviti model

0:07:49.410,0:07:53.071
koji bi nam rekao kolika je vjerojatnost[br]da se neka slika pojavi na Facebooku.

0:07:53.071,0:07:55.026
Vjerojatno bismo htjeli da nam model kaže

0:07:55.026,0:07:58.053
kako je malo vjerojatno da[br]netko objavi sliku sa šumovima lijevo,

0:07:58.053,0:08:00.246
a vrlo vjerojatno da netko objavi selfie

0:08:00.246,0:08:02.154
poput ovoga desno.

0:08:02.178,0:08:03.817
Slika u sredini je mutna,

0:08:03.841,0:08:06.150
pa iako bismo je prije[br]mogli vidjeti na Facebooku

0:08:06.150,0:08:07.504
nego sliku sa šumovima,

0:08:07.504,0:08:10.598
vjerojatno su manje šanse[br]da ćemo vidjeti nju nego onaj selfie.

0:08:10.598,0:08:12.872
Međutim, kad je riječ o slikama crne rupe,

0:08:12.872,0:08:16.688
pred nama je prava zagonetka:[br]nikad je dosad nismo vidjeli.

0:08:16.712,0:08:19.003
Koja je vjerojatna slika[br]crne rupe u tom slučaju

0:08:19.027,0:08:21.175
i što da pretpostavimo[br]o strukturi crnih rupa?

0:08:21.175,0:08:24.411
Mogli bismo pokušati iskoristiti slike[br]iz simulacija koje smo napravili,

0:08:24.411,0:08:26.935
poput slike crne rupe[br]iz filma „Interstellar”,

0:08:26.935,0:08:30.137
no učinimo li to,[br]mogli bi nastati ozbiljni problemi.

0:08:30.161,0:08:33.371
Što ako bi se pokazalo da[br]Einsteinove teorije ne drže vodu?

0:08:33.371,0:08:37.476
I dalje bismo željeli točno[br]rekonstruirati što se događa.

0:08:37.476,0:08:40.761
Ako svoje algoritme previše baziramo[br]na Einsteinovim teorijama,

0:08:40.761,0:08:43.670
na kraju ćemo vidjeti samo ono[br]što i očekujemo da ćemo vidjeti.

0:08:43.670,0:08:45.794
Drugim riječima,[br]želimo ostaviti otvorenom mogućnost

0:08:45.794,0:08:48.651
da se u središtu naše galaktike[br]zapravo nalazi divovski slon.

0:08:48.651,0:08:50.028
(Smijeh)

0:08:50.052,0:08:53.041
Različite vrste slika imaju[br]vrlo različite osobine.

0:08:53.065,0:08:56.123
Možemo lako razlikovati[br]simulacijske slike crne rupe

0:08:56.123,0:08:58.773
od onih koje svakodnevno snimamo[br]ovdje na Zemlji.

0:08:58.773,0:09:02.041
Treba nam način na koji bismo[br]algoritmima rekli kako slike izgledaju,

0:09:02.065,0:09:05.314
a da istovremeno previše ne namećemo[br]osobine jedne vrste slika.

0:09:05.565,0:09:07.758
Jedan od načina[br]na koji bismo to mogli riješiti

0:09:07.782,0:09:10.844
jest da ubacimo osobine[br]različitih vrsta slika

0:09:10.868,0:09:14.998
i vidimo kako pretpostavljena vrsta slike[br]utječe na naše rekonstrukcije.

0:09:15.712,0:09:19.203
Ako sve vrste slika dovode[br]do vrlo slične slike,

0:09:19.227,0:09:21.284
možemo biti sigurniji

0:09:21.308,0:09:25.481
da naše pretpostavke ne idu[br]previše u prilog jednoj slici.

0:09:25.505,0:09:28.495
To je donekle kao da date isti opis

0:09:28.519,0:09:31.515
trima različitim crtačima diljem svijeta.

0:09:31.539,0:09:34.399
Nacrtaju li svi vrlo slična lica,

0:09:34.423,0:09:36.216
možemo biti sigurni

0:09:36.240,0:09:39.866
da njihovi crteži nisu previše uvjetovani[br]njihovom kulturom.

0:09:39.866,0:09:43.195
Jedan od načina na koji možemo pokušati[br]nametnuti različite osobine slike

0:09:43.219,0:09:45.660
jest korištenjem dijelova[br]postojećih slika.

0:09:46.214,0:09:48.374
Veliku zbirku slika

0:09:48.398,0:09:51.116
rastavimo na male komadiće.

0:09:51.140,0:09:55.425
Svaki od tih komadića pomalo[br]nalikuje dijelu slagalice.

0:09:55.449,0:09:59.727
Često viđenim dijelovima slagalice [br]koristimo se kako bismo složili sliku

0:09:59.751,0:10:02.203
koja je u skladu[br]s podacima naših teleskopa.

0:10:02.990,0:10:06.637
Različite vrste slika imaju vrlo[br]karakteristične skupove dijelova slagalice.

0:10:06.807,0:10:09.613
A što se događa kad s istim podacima,

0:10:09.637,0:10:13.767
ali s različitim skupovima dijelova[br]slagalice pokušamo rekonstruirati sliku?

0:10:13.791,0:10:18.557
Započnimo s dijelovima slagalice[br]za simulaciju slike crne rupe.

0:10:18.581,0:10:20.172
U redu, ovo izgleda vjerojatno.

0:10:20.196,0:10:22.730
Izgleda onako kako očekujemo[br]da crna rupa izgleda.

0:10:22.730,0:10:24.231
No jesmo li dobili takvu sliku

0:10:24.231,0:10:27.235
jer smo uključili djeliće slika[br]simulacije crne rupe?

0:10:27.235,0:10:29.353
Pokušajmo s drugim skupom[br]dijelova slagalice,

0:10:29.353,0:10:32.752
koji potječe od astronomskih objekata[br]koji nisu povezani s crnom rupom.

0:10:32.914,0:10:34.790
U redu, dobivamo vrlo sličnu sliku.

0:10:34.790,0:10:37.444
Što je s dijelovima koji potječu[br]od svakodnevnih slika,

0:10:37.444,0:10:40.109
kao što su one koje snimate[br]vlastitim fotoaparatom?

0:10:41.312,0:10:43.427
Odlično, dobivamo istu sliku.

0:10:43.451,0:10:46.817
Kad dobijemo istu sliku[br]od svih raznih skupova dijelova slagalice,

0:10:46.841,0:10:48.887
možemo biti sigurniji

0:10:48.911,0:10:50.877
da naše pretpostavke o slici

0:10:50.901,0:10:53.822
ne utječu pretjerano na konačan rezultat.

0:10:53.846,0:10:57.099
Usto, možemo i [br]isti skup dijelova slagalice,

0:10:57.123,0:10:59.612
kao što su oni koji potječu[br]od svakodnevnih slika,

0:10:59.636,0:11:03.007
upotrijebiti za rekonstrukciju[br]raznih izvornih slika.

0:11:03.007,0:11:04.531
Dakle, u našim simulacijama

0:11:04.555,0:11:08.330
pretvaramo se da crna rupa izgleda kao[br]astronomski objekti koji nisu crna rupa

0:11:08.354,0:11:12.203
te kao svakodnevne slike,[br]kao što je slon u središtu naše galaktike.

0:11:12.227,0:11:15.205
Kad rezultati naših algoritama na dnu[br]izgledaju vrlo slično

0:11:15.205,0:11:17.515
pravoj slici simulacije na vrhu,

0:11:17.539,0:11:20.885
možemo se početi pouzdavati[br]u te algoritme.

0:11:20.909,0:11:22.776
Ono što stvarno želim naglasiti jest

0:11:22.800,0:11:24.734
da su sve ove slike nastale

0:11:24.734,0:11:27.825
slaganjem djelića[br]svakodnevnih fotografija,

0:11:27.825,0:11:30.157
kao što su one koje biste fotografirali[br]vlastitim fotoaparatom.

0:11:30.157,0:11:33.233
Dakle, sliku crne rupe[br]koju nikad nismo vidjeli

0:11:33.257,0:11:37.200
naposljetku ćemo možda dobiti[br]od slika koje stalno viđamo –

0:11:37.224,0:11:39.969
slika ljudi, zgrada, stabala,[br]mačaka i pasa.

0:11:39.993,0:11:42.638
Takve ideje o dobivanju slika[br]omogućit će nam

0:11:42.662,0:11:45.281
da prvi put fotografiramo crnu rupu

0:11:45.305,0:11:47.752
i, nadajmo se, potvrditi slavne teorije

0:11:47.776,0:11:50.197
na koje se znanstvenici[br]svakodnevno oslanjaju.

0:11:50.221,0:11:52.829
No, naravno, takve se ideje

0:11:52.853,0:11:56.175
ne bi mogle ostvariti[br]bez nevjerojatnog tima istraživača

0:11:56.199,0:11:57.956
s kojima imam čast raditi.

0:11:57.956,0:11:58.973
I dalje me zadivljuje

0:11:58.973,0:12:02.648
to što bi, iako sam počela rad na ovom[br]projektu bez predznanja o astrofizici,

0:12:02.672,0:12:04.771
ono što smo postigli[br]tom jedinstvenom suradnjom

0:12:04.771,0:12:08.074
moglo rezultirati prvim slikama crne rupe.

0:12:08.098,0:12:10.796
No veliki projekti kao što je[br]Event Horizon Telescope

0:12:10.820,0:12:13.634
uspješni su zahvaljujući[br]interdisciplinarnoj stručnosti

0:12:13.658,0:12:15.448
različitih sudionika.

0:12:15.472,0:12:17.178
Mi smo raznolika skupina astronoma,

0:12:17.202,0:12:19.434
fizičara, matematičara i inženjera.

0:12:19.458,0:12:22.012
To je ono što će uskoro omogućiti

0:12:22.036,0:12:24.889
da postignemo nešto što se nekoć[br]smatralo nemogućim.

0:12:24.913,0:12:27.169
Htjela bih vas sve ohrabriti[br]da odavde iziđete

0:12:27.193,0:12:29.289
spremni pomicati granice znanosti,

0:12:29.313,0:12:33.214
i onda kada se suočite s nečim[br]tako misterioznim kao što je crna rupa.

0:12:33.238,0:12:34.412
Hvala vam.

0:12:34.436,0:12:36.833
(Pljesak)