-
Títol:
Kako klimatske promene mogu umanjiti hranljivu vrednost hrane koju jedemo
-
Descripció:
Povećanje nivoa ugljenika u atmosferi može da ubrza rast biljaka, ali postoji i druga skrivena posledica: oni oduzimaju biljkama hranljive materije i vitamine koji su nam potrebni za život. U govoru o obezbeđivanju hrane na globalnom nivou, epidemiolog Kristi Ebi istražuje potencijalno velike zdravstvene posledice ove sve veće krize u našoj ishrani, i istražuje korake koje možemo preduzeti kako bismo svim ljudima obezbedili pristup bezbednoj, zdravoj hrani.
-
Speaker:
Kristi Ebi (Kristie Ebi)
-
Jogi Bera, američki igrač bejzbola
i filozof, rekao je:
-
„Ako ne znamo kuda idemo,
možda tamo nećemo stići.“
-
Prikupljanje naučnog znanja
nam daje bolji uvid
-
i jasniju sliku o tome kako bi izgledala
naša budućnost dok se klima menja
-
i šta to može značiti za naše zdravlje.
-
Ovde sam da pričam u vezi s tim,
-
o tome kako gasovi staklene bašte
nastali sagorevanjem fosilnih goriva
-
smanjuju hranljivu vrednost
hrane koju jedemo.
-
Počnimo od piramide ishrane.
¶
-
Svima vam je poznata piramida ishrane.
-
Svi treba da se zdravo hranimo.
-
Moramo da unosimo proteine,
-
mikronutrijente,
-
vitamine.
-
Ovo je jedan način razmišljanja o tome
-
kako da se postaramo da dobijemo
šta nam je potrebno svakog dana
-
da rastemo i razvijamo se.
-
Ne hranimo se samo iz potrebe,
¶
-
već i uživamo u tome.
-
Hleb, pasta, pica -
-
postoji toliko vrsta hrane
koje su od kulturološke važnosti.
-
Uživamo da ih jedemo.
-
Važne su za našu ishranu,
-
ali i za našu kulturu.
-
Nivo ugljen-dioksida raste
od početka industrijske revolucije,
¶
-
od 280 milionitih delova do 410,
koliko ih ima danas,
-
i nastavlja da raste.
-
Ugljenik potreban biljkama da rastu
dolazi od ovog ugljen-dioksida.
-
On dolazi do biljke,
-
raspada se na samo ugljenik,
-
a biljke ga koriste za rast.
-
Takođe su im potrebne
hranljive materije iz zemljišta.
-
Dakle, ugljen-dioksid je hrana za biljke.
-
Trebalo bi da su ovo dobre vesti,
da koncentracija ugljen-dioksida raste,
¶
-
čime se obezbeđuje hrana širom sveta
-
i pruža mogućnost ljudima
da imaju dovoljno hrane svakog dana.
-
Oko 820 miliona ljudi na svetu
nema dovoljno hrane svakog dana.
-
Postoji mnogo zapisa
o tome kako će viši nivo ugljen-dioksida
-
pomoći u obezbeđivanju hrane.
-
Potrebno je da ubrzamo napredak
u produktivnosti u poljoprivredi
-
kako bi se nahranilo 9 do 10 milijardi
ljudi, koliko će ih biti 2050. godine,
-
i kako bi se postigli
ciljevi održivog razvoja,
-
naročito cilj broj 2,
-
koji se tiče problema obezbeđivanja hrane,
-
poboljšanja ishrane,
-
povećanja dostupnosti hrane
koja je potrebna svima.
-
Znamo da klimatske promene utiču
na produktivnost u poljoprivredi.
-
Temperatura Zemlje je viša za 1 stepen
-
u odnosu na preindustrijsko doba.
-
Ovime se menjaju lokalne temperature
i količine padavina,
-
što utiče na produktivnost u poljoprivredi
-
u mnogim delovima sveta.
-
A ne radi se samo o lokalnim promenama
u temperaturi i padavinama,
-
već i o ekstremnim slučajevima.
-
Esktremni su u vidu
toplotnih talasa, poplava i suša,
-
a koji umnogome utiču na produktivnost.
-
-
osim što pomaže biljkama da rastu,
-
takođe ima druge posledice po biljke,
-
a to je da one, kada dobijaju
više ugljen-dioksida,
-
povećavaju sintezu
ugljenih hidrata, šećera i skroba,
-
a smanjuju koncentraciju proteina
i vrlo bitnih hranljivih materija.
-
Ovo je vrlo važno za naš dalji plan
u vezi sa obezbeđivanjem hrane.
-
Pre par večeri povela se priča
o klimatskim promenama,
¶
-
i neko je rekao da je optimista 5/7:
-
optimista 5 dana u nedelji,
-
a ovo je tema za preostala dva dana.
-
Kada se radi o mikronutrijentima,
¶
-
skoro na sve njih utiče povećana
koncentracija ugljen-dioksida.
-
Posebno na gvožđe i cink.
-
Kada nemate dovoljno gvožđa,
može se razviti anemija.
-
Dovodi se u vezu sa umorom,
teškoćama u disanju,
-
kao i nekim ozbiljnijim posledicama.
-
Kada nemate dovoljno cinka,
-
možete da izgubite apetit.
-
Ovo je vrlo ozbiljan problem širom sveta.
-
Oko milijardu ljudi na svetu
ima nedostatak cinka.
-
Veoma je važan za zdravlje majke i deteta.
-
Utiče na razvoj.
-
Vitamini B su vrlo bitni iz mnogo razloga.
-
Oni pretvaraju hranu
koju jedemo u energiju.
-
Važni su za funkcije
-
mnogih fizioloških aktivnosti
u našim organizmima.
-
A kada biljka ima više ugljenika,
-
imamo manje azota
-
i manje vitamina B.
-
I ne utiče samo na nas.
¶
-
Utiče i na stoku
-
jer kvalitet stočne hrane opada.
-
Zapravo, ovo utiče na svakog
ko konzumira biljnu hranu.
-
Uzmimo naše ljubimce
mačke i pse, na primer.
-
Ako bacimo pogled
na etiketu njihove hrane,
-
videćemo da u njoj postoji
velika količina žitarica.
-
Stoga ovo utiče na sve.
-
Kako znamo da je ovo problem?
¶
-
Znamo na osnovu terenskih istraživanja
-
i eksperimentalnih studija
u laboratorijama.
-
U terenskim istraživanjima -
-
a fokusiraću se prvenstveno
na pšenicu i pirinač -
-
postoje polja, recimo, pirinča,
-
koja su izdeljena na različite parcele.
-
Parcele su sve iste:
-
zemljište je isto,
-
količina padavina je ista –
-
sve je isto.
-
Osim što iznad nekih parcela
ima više ugljen-dioksida.
-
Tako možete uporediti
-
situaciju u uslovima danas
-
i onu u uslovima sa više ugljen-dioksida
kasnije tokom ovog veka.
-
Bila sam deo jedne od nekoliko studija
koje se ovim bave.
¶
-
Istraživali smo 18 zasada
pirinča u Kini i Japanu
-
i gajili ih u uslovima
koje biste očekivali
-
kasnije u ovom veku.
-
Kada pogledate rezultate,
-
beli stubac označava uslove danas,
-
a crveni uslove kasnije u ovom veku.
-
Nivo proteina se smanjuje za oko 10%,
-
gvožđa oko 8%, cinka oko 5%.
-
To ne zvuči kao prevelika promena,
-
ali ako pomislite na ljude
koji žive u siromaštvu u svakoj zemlji
-
i prvenstveno jedu skrob,
-
onda će ovo dovesti ljude
koji se nalaze na samoj ivici
-
do toga da pređu tu ivicu
u ozbiljan nedostatak,
-
što će izazvati
razne zdravstvene probleme.
-
Situacija je malo drastičnija
za vitamin B.
¶
-
Ako pogledate vitamine B1 i B2,
-
videćete pad od oko 17%.
-
Pantotenska kiselina, vitamin B5,
beleži pad od oko 13%.
-
Nivo folata se smanjuje za oko 30%.
-
Ove cifre predstavljaju prosečne vrednosti
raznih eksperimenata.
-
Folat je od velikog značaja
za razvoj dece.
-
Kod trudnica koje ne dobijaju
dovoljno folata
-
postoji veći rizik da bebe
budu rođene sa nekim defektom.
-
Ovo su vrlo ozbiljne potencijalne
posledice po naše zdravlje
-
ako nivo ugljen-dioksida nastavi da raste.
-
-
koji su modelovali Kris Vejant
i njegove kolege,
-
vidimo povezanost povišenog nivoa CO2
i smanjenog nivoa gvožđa i cinka -
-
a proučavali su samo gvožđe i cink -
-
sa raznim zdravstvenim ishodima.
-
Uzimali su u obzir malariju,
dijarejske bolesti, upalu pluća,
-
anemiju usled nedostatka gvožđa,
-
i razmatrali moguće posledice
u 2050. godini.
-
Tamnija boja
-
označava veće posledice.
-
Možete da vidite veliki uticaj
-
u Aziji i Africi,
-
ali obratite pažnju
na to da i zemlje poput SAD-a
-
i zemalja Evrope
-
mogu biti pogođene.
-
Procenjuje se da bi oko 125 miliona ljudi
moglo biti pogođeno.
-
Takođe su prikazali
najefikasnije moguće intervencije
-
i došli do zaključka da treba smanjiti
emisiju gasova staklene bašte:
-
smanjiti emisiju gasova
do polovine ovog veka
-
kako ne bismo brinuli toliko
o ovim posledicama kasnije.
-
Ovi eksperimenti i prikazi
¶
-
nisu uzeli u obzir same klimatske promene.
-
Fokusirali su se isključivo
na ugljen-dioksid.
-
Stoga, kada uzmete sve u obzir,
-
očekuje se da je ovaj uticaj mnogo veći
od ovoga što vam pričam.
-
Volela bih da mogu da vam kažem sada
¶
-
koliko je hrana koju ste jeli za doručak
i ona koju ćete jesti za ručak
-
drugačija od hrane koju su vaši preci jeli
-
u pogledu kvaliteta hranljivosti.
-
Ali ne mogu.
-
Nema istraživanja o tome.
-
Volela bih da vam kažem
koliko na pitanje obezbeđenosti hrane
-
utiču ove promene.
-
Ali ne mogu.
-
Nema istraživanja ni o tome.
-
Treba znati dosta o ovom problemu,
-
uključujući moguća rešenja.
-
Ne znamo tačno koja rešenja postoje,
-
ali imamo dosta opcija.
-
Imamo napredak u tehnologiji.
-
Imamo uzgoj biljaka.
Imamo biofortifikaciju.
-
Zemljišta mogu biti od pomoći.
-
I naravno, bilo bi vrlo korisno da znamo
-
kako ove promene mogu da utiču
na budućnost našeg zdravlja
-
i zdravlja naše dece i unuka.
-
A za takve investicije je potrebno vreme.
-
Biće potrebno dosta vremena
da se pozabavimo svim ovim pitanjima.
-
Ne postoji nijedan državni entitet
ili poslovna organizacija
-
koja finansira istraživanje ovoga.
-
Hitno su nam potrebne investicije
kako bismo stvarno znali kako dalje.
-
U međuvremenu, ono što možemo
¶
-
je da osiguramo da svim ljudima
bude dostupna potpuna ishrana,
-
ne samo onima iz bogatijih krajeva sveta,
već svima na planeti.
-
Takođe moramo da pojedinačno i kolektivno
smanjimo emisije gasova staklene bašte
-
kako bismo smanjili izazove
koji nas čekaju kasnije.
-
Kaže se ako mislite da je obrazovanje
skupo, probajte sa neznanjem.
¶
-
Ali nemojmo to.
-
Hajde da uložimo u sebe,
-
u našu decu
-
i u našu planetu.
-
-