Return to Video

Da li trebamo ukinuti standardizovane testove? - Arlo Kempf

  • 0:09 - 0:12
    Prvi standardizovani testovi za koje znamo
  • 0:12 - 0:16
    nastali su u Kini prije 2,000 godina
  • 0:16 - 0:18
    tokom dinastije Han.
  • 0:18 - 0:21
    Kineski zvaničnici koristili su ih
    da bi odredili spremnost
  • 0:21 - 0:23
    za mnoge državne poslove.
  • 0:23 - 0:26
    Predmeti su podrazumijevali filozofiju,
  • 0:26 - 0:27
    farmerstvo,
  • 0:27 - 0:28
    i čak vojne taktike.
  • 0:29 - 0:32
    Standardizovani testovi
    su dalje korišteni širom svijeta
  • 0:32 - 0:34
    kroz slijedeća dva milenijuma,
  • 0:34 - 0:36
    i danas, koriste se za sve
  • 0:36 - 0:40
    od procjene penjanja po stepeništima
    za vatrogasce u Francuskoj
  • 0:40 - 0:43
    do ispita za jezik za diplomate u Kanadi
  • 0:43 - 0:45
    do učenika u školi.
  • 0:46 - 0:48
    Neki strandardizovani testovi
    mjere rezultate
  • 0:48 - 0:51
    samo naspram postignuća drugih učesnika.
  • 0:52 - 0:57
    Drugi mjere rezultate naspram
    već unaprijed određenih kriterija.
  • 0:57 - 1:00
    Tako da bi se vrijeme penjanja
    stepeništa za vatrogasca
  • 1:00 - 1:03
    moglo izmjeriti poređenjem
    vremena penjanja
  • 1:03 - 1:05
    ostalih vatrogasaca.
  • 1:06 - 1:09
    Ovo bi se moglo izraziti nečim što
    mnogi zovu zvonolikom krivuljom.
  • 1:09 - 1:13
    Ili bi se moglo izmjeriti u skladu
    sa već postavljenim kriterijima,
  • 1:13 - 1:17
    poput nošenja određene količine
    težine na određenoj udaljenosti
  • 1:17 - 1:19
    uz određeni broj stepenica.
  • 1:20 - 1:21
    Slično tome,
  • 1:21 - 1:25
    diplomat može biti procijenjen
    naspram drugih diplomata koji polažu test,
  • 1:25 - 1:27
    ili naspram skupine
    postavljenih kriterija,
  • 1:27 - 1:31
    koji prikazuju različite nivoe
    poznavanja jezika.
  • 1:31 - 1:36
    I svi ovi rezultati mogu se izraziti
    koristeći percentilni rang.
  • 1:36 - 1:38
    Ako je diplomat u sedamdesetom percentilu,
  • 1:38 - 1:42
    70% testiranih imali su rezultat
    ispod tog diplomate.
  • 1:42 - 1:44
    Ako je u tridesetom percentilu,
  • 1:44 - 1:47
    70% testiranih imali su rezultat
    iznad tog diplomate.
  • 1:47 - 1:51
    Iako su standardizovani testovi
    ponekad kontroverzni,
  • 1:51 - 1:53
    oni su jednostavno sredstvo.
  • 1:53 - 1:57
    Kao jedan eksperiment, zamislite
    da je standardizovani test lenijar.
  • 1:57 - 1:59
    Korisnost lenijara ovisi o dvije stvari.
  • 1:59 - 2:02
    Prvo, ovisno o poslu koji treba da uradi.
  • 2:02 - 2:05
    Naš lenijar ne može da
    izmjeri vanjsku temperaturu
  • 2:05 - 2:07
    niti koliko glasno neko pjeva.
  • 2:07 - 2:11
    Drugo, korisnost lenijara
    ovisi o njegovom dizajnu.
  • 2:11 - 2:14
    Recimo da morate izmjeriti obim narandže.
  • 2:14 - 2:17
    Naš lenijar mjeri dužinu,
    koja je ispravna veličina,
  • 2:17 - 2:22
    ali on nije dizajniran sa fleksibilnošću
    potrebnom za taj zadatak.
  • 2:22 - 2:25
    Tako da, ako standardizovanim testovima
    rješavamo pogrešne zadatke,
  • 2:25 - 2:27
    ili ako nisu dovoljno dobro dizajnirani,
  • 2:27 - 2:30
    moguće je da izmjere pogrešne stvari.
  • 2:32 - 2:33
    U slučaju škola,
  • 2:33 - 2:37
    učenici sa anksioznošću naspram
    testova mogu da ne urade sve najbolje
  • 2:37 - 2:38
    na standardizovanom testu,
  • 2:38 - 2:40
    ne zato što ne znaju odgovore,
  • 2:40 - 2:44
    nego zato što su previše nervozni
    da bi podijelili ono što su naučili.
  • 2:44 - 2:45
    Učenici sa poteškoćama u čitanju
  • 2:45 - 2:48
    mogu imati problema sa isčitavanjem
    matematičkog zadatka,
  • 2:48 - 2:51
    tako da njihovi rezultati možda
    više prikazuju njihovu pismenost
  • 2:51 - 2:54
    nego njihove matematičke sposobnosti.
  • 2:54 - 2:56
    I učenici koji su zbunjeni primjerima
  • 2:56 - 2:59
    na testovima koji sadrže
    nepoznate kulturološke reference
  • 2:59 - 3:01
    mogu slabo uraditi test,
  • 3:01 - 3:03
    govoreći nam više o učenikovom
    poznavanju kulture
  • 3:03 - 3:06
    nego o njegovom akademskom učenju.
  • 3:06 - 3:10
    U ovim slučajevima, moguće je da je
    testove potrebno napraviti drugačije.
  • 3:11 - 3:14
    Standardizovani testovi također
    mogu imati poteškoću
  • 3:14 - 3:17
    pri mjerenju apstraktnih
    osobina ili sposobnosti,
  • 3:17 - 3:20
    poput kreativnosti,
    kritičkog razmišljanja i saradnje.
  • 3:21 - 3:22
    Ako loše napravimo test,
  • 3:22 - 3:24
    ili njime mjerimo pogrešne stvari,
  • 3:24 - 3:27
    ili mjerimo nešto što je teško za mjeriti,
  • 3:27 - 3:30
    moguće je da rezultati
    neće biti pouzdani ili istiniti.
  • 3:30 - 3:33
    Pouzdanost i istinitost
    su dvije neophodne ideje
  • 3:33 - 3:36
    za razumijevanje standardizovanih testova.
  • 3:36 - 3:38
    Da bismo razumjeli razliku među njima,
  • 3:38 - 3:40
    možemo koristiti metaforu
    dva razbijena termometra.
  • 3:40 - 3:42
    Nepouzdan termometar
  • 3:42 - 3:46
    vam pokazuje različit rezultat
    svaki put kad mjerite temperaturu,
  • 3:46 - 3:51
    a pouzdan ali neistinit termometar
    je stalno deset stupnjeva prevruć.
  • 3:51 - 3:55
    Istinitost također ovisi o preciznim
    tumačenjima rezultata.
  • 3:55 - 3:59
    Ako ljudi netačno kažu
    šta rezultati testa znače,
  • 3:59 - 4:02
    test bi tad imao problem sa istinitošću.
  • 4:02 - 4:05
    Isto kao što ne bismo
    od lenijara očekivali
  • 4:05 - 4:06
    da nam prikaže koliko je slon težak,
  • 4:06 - 4:08
    ili šta je imao za doručak,
  • 4:08 - 4:11
    ne možemo očekivati
    da nam samo standardizovani testovi
  • 4:11 - 4:14
    pouzdano kažu koliko je neko pametan,
  • 4:14 - 4:17
    kako će se diplomate snaći
    u komplikovanoj situaciji,
  • 4:17 - 4:20
    ili koliko bi hrabar
    neki vatrogasac mogao biti.
  • 4:21 - 4:25
    Tako da standardizovani testovi nam pomažu
    da saznamo malo o velikom broju ljudi
  • 4:25 - 4:27
    u kratkom vremenskom intervalu,
  • 4:27 - 4:30
    ali oni nam ne mogu
    mnogo reći o pojedincu.
  • 4:31 - 4:36
    Mnogi društveni naučnici brinu se da
    rezultati testova često završe u pometenim
  • 4:36 - 4:39
    i često u negativnim
    promjenama kod ispitanika,
  • 4:39 - 4:42
    ponekad sa dugoročnim
    životnim posljedicama.
  • 4:42 - 4:44
    Ali ne moženo kriviti testove.
  • 4:44 - 4:48
    Na nama je da koristimo prave
    testove za prave poslove,
  • 4:48 - 4:51
    i da ispravno prikažemo rezultate.
Title:
Da li trebamo ukinuti standardizovane testove? - Arlo Kempf
Description:

Skinite besplatnu audioknjigu i podržite TED-Ed-ovu neprofitnu misiju:
http://www.audible.com/teded

Pogledajte cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/should-we-get-rid-of-standardized-testing-arlo-kempf

Iako su standardizovani testovi trenutno popularna tema u edukaciji, ovaj pristup procjene se koristi već dva milenijuma. I dok nam standardizovani testovi mogu pomoći da razumijemo neke stvari, oni također mogu biti pogrešni ako su neispravno korišteni. Šta onda tačno mjere ovi testovi? Da li su oni vrijedni toga? Arlo Kempf istražuje.

Lekciju je održao Arlo Kempf, animaciju uradili CUB Animation.
more » « less
Video Language:
English
Team:
closed TED
Project:
TED-Ed
Duration:
05:41

Bosnian subtitles

Revisions

Our website uses cookies for analysis purposes.