-
Títol:
Radikalan plan - kako okončati plastični otpad
-
Descripció:
Plastika je neverovatna supstanca za ekonomiju, a ujedno i najgora moguća za životnu sredinu, tvrdi preduzetnik Endru Forest. U razgovoru sa ciljem da se pokrene debata, Forest i direktor TED-a Kris Anderson (Chris Anderson) diskutuju o ambicioznom planu da najveće kompanije sveta finansiraju revoluciju u životnoj sredini i tranziciju industrije ka proizvodnji reciklirane plastike, umesto od fosilnih goriva.
-
Speaker:
Endru Forest (Andrew Forrest)
-
Kris Anderson: Dakle,
opsednut si ovim problemom
-
nekoliko zadnjih godina.
-
U čemu je problem, tvojim rečima?
-
Endru Forest: Plastika.
¶
-
Vrlo prosto.
-
Naša nesposobnost da je koristimo
kao izvrsnu energetsku robu, što i jeste,
-
i jednostavno je bacаmo.
-
KA: I tako vidimo otpad svuda.
¶
-
U ekstremnom slučaju, izgleda ovako.
-
Hoću reći, gde je ovo uslikano?
-
-
i znate, postoji mnogo reka,
dame i gospodo,
-
koje izgledaju tako.
-
Ovo su Filipini.
-
Tako je po celoj jugoistočnoj Aziji.
-
KA: Dakle, plastika se baca u reke,
¶
-
a otuda, naravno, završava u okeanu.
-
Hoću reći, očigledno je vidimo na plažama,
-
ali to nije glavna briga.
-
Već ono što se u stvari dešava sa njom
u okeanima. Pričajmo o tome.
-
EF: Okеј, pa, vidite. Hvala, Kris.
¶
-
Pre četiri godine,
-
pomislio sam da bi valjalo
da uradim nešto potpuno suludo,
-
i odlučio sam se za doktorat
u oblasti morske ekologije.
-
Zastrašujuća činjenica u tome je,
-
naravno, naučio sam puno o morskom životu,
-
ali naučio sam više o smrti u moru
-
i ekstremnim ekološkim pomorima riba,
-
morskog života, morskih sisara,
-
biološki vrlo bliskih nama,
-
koji umiru u milionima, ako ne bilionima
koje ne možemo prebrojati,
-
u rukama plastike.
-
KA: Ali ljudi smatraju da je plastika
ružna ali stabilna. Zar ne?
¶
-
Baciš nešto u okean. „Biće tu zauvek.
Ne može nauditi, je li tako?“
-
EF: Vidiš, Kris, to je neverovatna
supstanca stvorena za ekonomiju.
¶
-
To je najgora moguća supstanca
za životnu sredinu.
-
Najgora osobina plastike je da,
čim dospe u životnu sredinu,
-
počne da se raspada.
-
Nikada ne prestaje da bude plastika.
-
Rastvara se sve sitnije i sitnije,
-
i naučno otkriće u ovome je, Kris,
-
a poznato je u morskoj ekologiji
već nekoliko godina,
-
ali će se proširiti i na ljude.
-
Svesni smo da nanoplastika,
vrlo, vrlo male čestice plastike,
-
noseći svoj negativan naboj,
mogu da uđu kroz pore na koži.
-
To nisu loše vesti.
-
Loša vest je da prolaze
direktno kroz moždano-krvnu barijeru,
-
zaštitni sloj koji nam štiti mozak.
-
Mozak je amorfna, mokra masa
puna sitnih električnih naboja.
-
Dodaj tome negativnu česticu,
-
pogotovo negativnu česticu
koja može da nosi patogene -
-
i imaš negativni naboj koji privlači
pozitivno naelektrisane elemente,
-
kao što su patogeni, toksini, živa, olovo.
-
To je najnovije naučno otkriće
koje ćemo videti u narednih 12 meseci.
-
KA: Već si mi rekao da ima
oko 600 plastičnih kesa
¶
-
na svaku ribu ove veličine
u okeanu, ili tako nešto.
-
A one se raspadaju, i biće ih još više,
-
a posledice nismo još
ni počeli da uočavamo.
-
EF: Ne, zaista još nismo.
¶
-
Fondacija Elen Mekartur,
grupa izuzetno dobrih naučnika -
-
sarađujemo već neko vreme.
-
Proverio sam njihov rad u potpunosti.
-
Oni tvrde da će biti
jedna tona plastike, Kris,
-
na svake tri tone ribe do, ne 2050. -
-
zaista postajem netrpeljiv
kad govore o 2050. - u pitanju je 2025.
-
To je tu, iza ćoška. To je tu i sad.
-
Ne treba ti tona plastike
da potpuno uništiš morski život.
-
Manje od toga će odraditi posao.
-
Ovo moramo hitno da zaustavimo.
Nemamo više vremena.
-
KA: Okej, imaš ideju kako da to obustaviš,
i prilaziš ovom problemu
¶
-
ne kao tipičan zagovornik
za zaštitu sredine, čini mi se,
-
već kao biznismen,
kao preduzetnik, koji je živeo -
-
proveo si život razmišljajući
o globalnim ekonomskim sistemima
-
i njihovom funkcionisanju.
-
I ako sam dobro razumeo,
-
tvoja ideja zavisi od heroja
koji izgledaju ovako.
-
Čime se ona bavi?
-
EF: Ona je, Kris, sakupljač otpada.
¶
-
Bilo je oko 15, 20 miliona
sakupljača otpada poput nje,
-
dok Kina nije prestala
da uzima svačiji otpad.
-
Cena plastike, ionako malena, je pala.
-
Što je dovelo da ljudi poput nje,
-
koji sada - ona je dete
koje treba da pohađa školu.
-
Trebalo bi da bude u školi.
-
To je vrlo slično ropstvu.
-
Moja ćerka Grejs i ja smo sreli
na stotine ljudi poput nje.
-
KA: Ima i mnogo odraslih,
bukvalno milioni širom sveta,
¶
-
i u nekim industrijama,
-
oni su u stvari odgovorni što, na primer,
-
ne vidimo gomile metalnog otpada u svetu.
-
-
Ova devojčica je, u stvari,
heroj životne sredine.
-
Ona je konkurencija
velikoj petrohemijskoj fabrici
-
koja je odmah pored,
-
petrohemijskoj fabrici
vrednoj tri i po milijarde dolara.
-
U tome je problem.
-
Imamo više nafte i gasa
u plastici i na deponijama
-
nego što imamo ukupno rezervi
nafte i gasa u SAD-u.
-
Tako da, ona je heroj.
-
A ovako izgleda deponija, dame i gospodo,
-
i to je sve sama nafta i gas.
-
KA: Tu je ogromna,
potencijalno zaključana vrednost,
¶
-
od koje bi svetski sakupljači otpada,
kada bi mogli, živeli.
-
Ali zašto ne mogu?
-
EF: Jer smo sebi usadili
¶
-
cenu plastike od fosilnih goriva,
-
koja je tik ispod cene koja je dovoljna
-
da se ekonomski i profitabilno
reciklira plastika od plastike.
-
Vidite, sva plastika je sagrađena
od jedinica nafte i gasa.
-
Plastika je 100 posto polimer,
odnosno 100 posto nafta i gas.
-
A znate da imamo
dovoljno plastike na svetu
-
za sve naše potrebe.
-
Kada recikliramo plastiku,
-
ako ne možemo reciklirati jeftinije
od plastike od fosilnih goriva,
-
onda, naravno, svet nastavlja
sa plastikom od fosilnih goriva.
-
KA: To je osnovni problem,
¶
-
cena reciklirane plastike
je najčešće skuplja
-
od cene kada kupujemo
svežu plastiku od nafte.
-
To je osnovni problem.
-
EF: Sitna ispravka pravila, Kris.
¶
-
Ja sam trgovac,
-
razumem da smo imali
otpad metala i gvožđa
-
i komade bakra rasute po selima,
-
pogotovo u zemljama u razvoju.
-
Ljudi su spoznali da poseduje vrednost.
-
Da je vredan komad, a ne otpad.
-
Sada su sela, gradovi i ulice čisti,
-
sada ne zapinjemo
za otpad bakra ili gvožđa,
-
jer imaju vrednost i recikliraju se.
-
KA: Šta je onda tvoja ideja,
kako da promenimo to kod plastike?
¶
-
-
većinu vremena provedenog u radu
na doktoratu, bavio sam se istraživanjem.
-
A dobra stvar kada ste biznismen
koji solidno posluje
-
je da ljudi žele da vas vide.
-
Drugi biznismeni,
-
čak i kada su pomalo kao divlja zver
u zoo-vrtu koju bi rado videli,
-
reći će, da, okej, svi hoćemo
da upoznamo Tvigija Foresta.
-
Kada ste već tu,
-
možete ih ispitati.
-
Bio sam kod većine naftnih kompanija
i proizvođača robe široke potrošnje
-
u svetu,
-
i postoji istinska volja za promenom.
-
Hoću reći, ima nekolicina dinosaurusa
-
koji će se nadati najboljem
a ne činiti ništa,
-
ali postoji istinska volja za promenom.
-
Diskutovao sam o tome
da sedam i po milijardi ljudi na svetu
-
ne zaslužuje da im plastika
uništi životnu sredinu,
-
da okeani osiromaše
ili se uništi morski život zbog plastike.
-
Kad krenete tim lancem,
-
a postoji na desetine hiljada brendova
od kojih svi kupujemo gomile proizvoda,
-
ali postoji svega stotinak
krupnih proizvođača smole,
-
velikih petrohemijskih fabrika,
-
koje proizvode svu plastiku
za jednokratnu upotrebu.
-
KA: Dakle, sto kompanija
¶
-
su u osnovi ovog lanca ishrane, takoreći.
-
-
KA: I šta želiš
da tih sto kompanija učini?
¶
-
EF: Okej, treba samo da podignu vrednost
¶
-
osnovne sirovine za proizvodnju
plastike od nafte i gasa,
-
koju sam imenovao „loša plastika“,
-
da podignu tu vrednost,
-
tako da se proširi na brendove
i na nas, kupce.
-
Jedva ćemo uočiti poskupljenje šolje kafe
-
ili koka-kole ili pepsija, ili bilo čega.
-
KA: Otprilike cent više?
¶
-
EF: Manje. Četvrt centa, pola centa.
¶
-
Apsolutno minimalno.
-
A to dalje čini
-
da svaki komadić plastike u svetu
dobija vrednost.
-
Tamo gde je najviše otpada,
-
recimo, u jugoistočnoj Aziji, u Indiji,
-
tu je najveće bogatstvo.
-
KA: Okej, čini se da je ovo dvostrano.
¶
-
Sa jedne strane, ako naplate više,
-
a ostave taj ostatak i uplate gde?
-
Fond koji neko vodi
-
da se bavi ovim problemom, je li tako?
-
Za šta će se koristiti novac
koji dodatno naplate?
-
EF: Kad razgovaram
sa zaista velikim biznisima,
¶
-
i kažem: „Vidite, treba
da se promenite, i to vrlo brzo,“
-
kolutaju očima od dosade,
-
sem ako kažem: „I dobro je za biznis.“
-
„Okej, sad te slušam, Endru.“
-
Pa kažem: „Ovako, treba da date prilog
-
fondu za zaštitu životne sredine
i industrijsku tranziciju.
-
Tokom dve ili tri godine,
cela globalna industrija plastike
-
može da pređe sa sirovina
od fosilnih goriva
-
ka sirovini od plastike.
-
Tehnologija postoji.
-
Dokazano je.“
-
Stvorio sam dve multimilijarderske
operacije od ničega,
-
spoznajom da se tehnologija
može prilagoditi.
-
Vidim bar desetak tehnologija u plastici
koje se bave svim vrstama plastike.
-
Kada te tehnologije imaju ekonomsku maržu,
-
a ovim je dobijaju,
-
otuda će opšta javnost dobijati plastiku,
-
od postojeće plastike.
-
KA: Dakle, svakom prodajom
izvorne plastike, donira se novac u fond
¶
-
koji se u osnovi koristi
za tranziciju industrije
-
i za početak plaćanja za stvari
poput čišćenja i drugih delova.
-
-
KA: Ima i neverovatnu dodatnu vrednost,
koja je možda i glavna,
¶
-
stvaranje tržišta.
-
Iznenada reciklirana plastika postaje
-
ogroman biznis koji može
pokrenuti milione ljudi širom sveta
-
da nađu posao u sakupljanju.
-
-
Dakle, potrebno je samo, ako su cene
plastike od fosilnih goriva tu,
-
a cene reciklirane plastike ovde.
-
Zameniš ih.
-
Pa je reciklirana plastika jeftinija.
-
Najviše mi se dopada ovde, Kris,
-
bacimo u prirodu
300, 350 miliona tona plastike.
-
Po računici samih naftnih kompanija,
-
porašće na 500 miliona tona.
-
Ovaj problem se povećava.
-
Ali svaka tona je polimer.
-
Polimer košta 1000, 1500 dolara po toni.
-
To je pola biliona dolara
koji mogu pokrenuti biznis
-
i stvoriti poslove, prilike
i bogatstvo širom sveta,
-
naročito među najsiromašnijima.
-
A ipak, mi ih bacamo.
-
KA: Ovim bi se velikim kompanijama
omogućilo da ulažu u fabrike za reciklažu
¶
-
bukvalno širom sveta -
-
-
Jer tehnologija ima nisku cenu kapitala,
-
možete je staviti na smetlištu,
u podrumu velikog hotela,
-
deponiji smeća, svugde,
pretvoriti otpad u smolu.
-
KA: Sada, ti si filantrop,
¶
-
i spreman si da uložiš
deo svog novca u ovo.
-
Koja je uloga filantropije
u ovom projektu?
-
EF: Smatram da treba da ubacimo
40 do 50 miliona dolara
¶
-
za početak,
-
a onda treba da budemo
potpuno transparentni
-
kako bi svi mogli da vide šta se dešava.
-
Od proizvođača smole
do brenda i potrošača,
-
svi treba da vide ko učestvuje u igri,
-
ko štiti Zemlju, a kome nije stalo.
-
To bi koštalo oko milion dolara sedmično,
-
i to treba da garantujemo na pet godina.
-
Ukupno doprinosi oko
300 miliona dolara.
-
-
Sada -
-
-
Razgovarao si sa drugim kompanijama
u svetu poput Koka-kole,
¶
-
koje su voljne ovo da urade,
voljne su plate veću cenu,
-
voleli bi da plate veću cenu,
-
samo da je fer.
-
-
Dakle, Koka-kola ne bi volela
da Pepsi učestvuje,
-
sem kada bi ceo svet znao
da Pepsi ne učestvuje.
-
Onda ih ne bi bilo briga.
-
Takva je transparentnost tržišta
-
da, ako ljudi pokušaju da prevare sistem,
-
tržište to može videti,
potrošači mogu videti.
-
Potrošači žele da učestvuju.
-
Nas sedam i po milijardi.
-
Ne želimo da nam svet uništi
stotinu kompanija.
-
KA: Pa, reci nam, kazao si
šta kompanije mogu da urade
¶
-
i šta si ti voljan da uradiš.
-
Šta slušaoci mogu da urade?
-
EF: Okej, želeo bih da svi,
¶
-
širom sveta,
-
posete sajt noplasticwaste.org.
-
Kontaktirate sa nekim od stotinu
proizvođačima smole u vašoj oblasti.
-
Biće bar jedan
-
od koga vas deli jedan mejl,
tvit ili telefonski poziv,
-
i recite im da biste želeli
da doniraju u fond
-
kojim industrija može da upravlja
ili Svetska banka.
-
Sakupiće se desetine milijardi
dolara godišnje
-
da biste mogli da pređete na industriju
koja koristi svu plastiku od plastike,
-
ne od fosilnih goriva.
-
To nam ne treba. Loše je. Ovo je dobro.
-
I možemo da očistimo životnu sredinu.
-
Imamo dovoljno kapitala tu,
-
imamo desetine milijardi
dolara godišnje, Kris,
-
da očistimo životnu sredinu.
-
KA: Ti se baviš reciklažom.
¶
-
Zar ti ovo ne predstavlja
konflikt interesa,
-
ili pak, veliku poslovnu priliku?
-
EF: Da, vidi, ja se bavim gvožđem,
¶
-
i takmičim se sa otpadnim metalom,
-
zato nemate nigde otpada
na koji biste se sapleli,
-
ili posekli prst,
-
jer se sakuplja.
-
KA: Ovo ti nije izgovor
da pokreneš biznis reciklaže plastike.
¶
-
EF: Ne, navijaću za razvoj ovoga.
¶
-
Ovo će biti internet plastičnog otpada.
-
Ovo će biti industrija naglog procvata
koja će se proširiti svetom,
-
a naročito gde je siromaštvo zastupljeno
jer tu ima najviše otpada,
-
a to je sirovina.
-
Tako da ću da navijam i stojim po strani.
-
-
kada mnogo ljudi širom sveta
čekaju na novu, regenerativnu ekonomiju,
-
da se ovi veliki proizvodni lanci,
ove velike industrije,
-
promene iz korena.
-
Ovo mi se čini kao džinovska ideja,
-
i trebaće ti puno ljudi
da usput navijaju za tebe
-
da bi ovo uspelo.
-
Hvala što si ovo podelio sa nama.
-
EF: Hvala puno. Hvala, Kris.
¶
-