-
Títol:
Adam Kučarski o tome šta bi trebalo (a šta ne) da nas brine u vezi sa koronavirusom
-
Descripció:
Infektolog Adam Kučarski koristi matematičke modele da pomogne svetu u razumevanju kako se bolesti poput ebole i zika virusa šire i kako mogu da se kontrolišu. Kako pretnja od Kovida-19 raste, on nam daje potrebnu perspektivu o njegovom prenošenju, o tome kako su vlade reagovale i o tome šta treba da se promeni da bi se pandemija zaustavila.
(Snimljeno 11. marta 2020, sadrži samo zvuk)
-
Speaker:
TED intervju
-
Zdravo, ja sam Kris Anderson,
dobro došli na TED intervju.
-
Pripremamo se za četvrtu sezonu
sa nekim izuzetnim gostima,
-
ali neću na to da čekam
za današnju epizodu
-
jer smo usred pandemije,
-
i imam gosta sa kojim sam hteo
da razgovaram odmah.
-
-
infektolog,
-
koji se fokusira na matematičko
modelovanje pandemija.
-
On je gostujući profesor
-
na Londonskoj školi
higijene i tropske medicine
-
i član programa TED Fellows.
-
-
(TED govor) Adam Kučarski:
Kakvo ponašanje
¶
-
je važno za epidemije?
-
Razgovori, bliski fizički kontakti?
-
Kakve podatke bi trebalo da prikupljamo
-
pre epidemije,
-
ako želimo da predvidimo
kako bi infekcija mogla da se proširi?
-
Naš tim je napravio matematički model...
-
Kris Anderson: Kada treba da shvatimo
šta da mislimo o ovoj pandemiji,
¶
-
koja se tehnički zove COVID-19,
-
a neformalno koronavirus,
-
njegovo mišljenje izuzetno pomaže.
-
I uzbuđen sam da se sa vama udubim u to.
-
Poseban pozdrav
mojim prijateljima na Tviteru
-
koji su poslali mnogo pitanja.
-
Znam da o ovoj temi svi sada razmišljaju.
-
I nadam se da će ova epizoda
-
pružiti malo nijansiraniji način
-
razmišljanja o tome kako se
ova pandemija do sada razvijala,
-
šta možda sledi
-
i šta svi možemo da uradimo.
-
Hajde da uronimo.
-
-
Adame, dobro došao na TED intervju.
¶
-
-
KA: Počnimo osnovnim stvarima.
¶
-
Odgovor mnogih skeptika -
-
tokom proteklih par nedelja sigurno,
možda sada malo manje -
-
je bio: „Ma hajde, nije tako strašno,
-
ima relativno malo slučajeva.
-
Uporedite to sa gripom,
sa bilo čim drugim.
-
U svetu ima mnogo većih problema.
-
Zašto pravimo takvu frku oko toga?"
-
Pretpostavljam da je odgovor na tu frku
taj da se svodi na matematiku.
-
Govorimo o matematici
eksponencijalnog rasta,
-
u osnovi, zar ne?
-
-
Postoji broj koji koristimo
da razumemo koliko lako se nešto širi
-
i nivo prenošenja s kojim imamo posla.
-
To nazivamo reprodukcionim brojem,
-
i u osnovi, to je samo,
-
u proseku koliko se drugih ljudi zarazi
-
od svakog postojećeg slučaja?
-
Tako imate procenu koliko ovo raste,
-
kako će taj rast da izgleda.
-
Za koronavirus, sada vidimo
u mnogim državama
-
da svaka osoba prosečno zarazi
dve ili tri druge osobe.
-
KA: Taj reprodukcioni broj,
¶
-
prvo što moramo razumeti
je da bilo koji broj iznad jedan
-
znači da će ovo da raste.
-
A broj ispod jedan označava smanjivanje.
-
AK: Tako je - ako je iznad jedan,
¶
-
onda će svaka inficirana grupa ljudi
-
da zarazi mnogo više ljudi.
-
I videćete eksponencijalni efekat,
-
dakle, ako je dva,
dupliraće se broj inficiranih,
-
ako je ispod jedan,
-
u proseku će se smanjivati.
-
KA: Taj broj od dva i više,
¶
-
mislim da su svi možda upoznati
sa poznatom pričom
-
o šahovskoj tabli i zrnima pirinča,
-
o tome da ako duplirate broj zrna
na svakom polju table,
-
na prvih 10-15 polja
ništa značajno se ne dešava,
-
ali dok stignete do 64. polja,
-
odjednom imate tone pirinča
za svaku osobu na planeti.
-
-
Eksponencijalan rast je neverovatna stvar.
¶
-
A trenutno niski brojevi
-
nisu ono na šta bi trebalo
da obraćamo pažnju -
-
trebalo bi da obraćamo pažnju
na ono što može da se desi.
-
-
Naravno, ako se nastavi
eksponencijalni rast,
-
ponekad se dobijaju visoki,
-
možda neverovatno visoki brojevi.
-
Ali čak i kad gledate recimo, mesec dana,
-
ako je reprodukcioni broj tri,
-
svaka osoba u proseku zarazi troje.
-
Razmak između momenata
inficiranja je oko pet dana.
-
Ako zamislite da sad imate jedan slučaj,
-
to je šest ovih petodnevnih
koraka u mesec dana.
-
Do kraja tog meseca,
-
ta jedna osoba je možda stvorila,
-
mislim, oko 729 slučajeva.
-
Dakle, čak i za mesec dana
-
veličina ovoga može užasno da naraste,
-
ako se ne kontroliše.
-
-
izgleda da se upravo to dešava
sa većinom brojeva koje sada gledamo,
-
posebno gde je virus u ranim fazama
-
ulaska u neku zemlju.
-
Dao si model
-
na osnovu kojeg možemo mnogo jasnije
da razumemo ovaj reprodukcioni broj,
-
jer izgleda da je to suština
našeg shvatanja virusa,
-
naše reakcije na njega
i toga koliko bi trebalo da ga se plašimo.
-
Prema tvom razmišljanju,
-
ti si ga podelio na četiri komponente
-
koje nazivaš TMPP:
-
trajanje, mogućnosti,
-
verovatnoća za prenošenje
-
i podložnost.
-
Adame, mislim da bi bilo od pomoći
-
da nam objasniš svaku od ovih
-
jer jednačina koja povezuje
ove četiri stavke
-
sa reprodukcionim brojem
je prilično jednostavna.
-
Pričaj o svakoj.
-
Trajanje, šta to znači?
-
AK: Trajanje meri koliko dugo
je neko zarazan.
¶
-
Ako je, na primer,
-
neko zarazan tokom dužeg perioda,
-
recimo, duplo duže od nekog drugog,
-
onda je to duplo duže vreme
-
tokom kog on prenosi infekciju.
-
KA: Koliki je broj
za trajanje za ovaj virus,
¶
-
u poređenju, na primer,
sa gripom ili drugim patogenima?
-
-
od toga šta se dešava
dok su ljudi zarazni,
-
ako su brzo izolovani,
to skraćuje to vreme,
-
ali potencijalno je u pitanju nedelju dana
-
tokom kojih su ljudi efektivno zarazni
pre nego što su izolovani u bolnici.
-
KA: I tokom tih nedelju dana
možda ni ne pokazuju simptome
¶
-
tokom cele nedelje, je l' tako?
-
Dakle, neko se zarazi,
postoji period inkubacije.
-
Tokom perioda inkubacije
postoji jedan period
-
kada postaju zarazni
-
i posle toga možda sledi period
kada počnu da pokazuju simptome,
-
a nije baš jasno
kako se ti dani poklapaju..
-
Da li je to tačno?
-
AK: Ne, dobijamo više informacija.
¶
-
Jedan od znakova koji vidimo u podacima,
-
a koji ukazuje da se možda
radi o ranom prenosu
-
je kad imate odloženo vreme
između dve zaraze.
-
To je, izgleda, oko pet dana.
-
Taj period inkubacije,
vreme za pojavu simptoma,
-
je takođe oko pet dana.
-
Ako zamislite da većina ljudi
-
može da zarazi druge
samo kad ima simptome,
-
imali biste period inkubacije
-
i onda još malo vremena
tokom kog inficiraju druge.
-
Činjenica da su te vrednosti slične
-
govori da neki ljudi prenose
-
ili veoma rano ili možda
pre nego što razviju jasne simptome.
-
KA: To maltene implicira da su, u proseku,
¶
-
ljudi jednako zarazni
-
i pre i posle razvijanja simptoma.
-
-
Očigledno, ovo su rani podaci,
-
ali mislim da imamo dobre dokaze
da veliki broj ljudi,
-
ili pre pokazivanja simptoma
-
ili možda ne ispoljavaju
očite simptome, temperaturu i kašalj,
-
ali se ne osećaju dobro i prenose virus
-
tokom tog perioda.
-
KA: I da li ga to čini
prilično drugačijim od gripa, na primer?
¶
-
AK: U tom pogledu je zapravo sličan gripu.
¶
-
Jedan od razloga zašto je teško
kontrolisati pandemiju gripa
-
i zašto je ona tolika pretnja
-
je što se mnogo prenosa dešava
pre nego što su ljudi ozbiljno bolesni.
-
A to znači da,
dok ne otkrijete te slučajeve,
-
oni su ga verovatno preneli
velikom broju drugih.
-
KA: Da, u tome je njegov problem
¶
-
i zašto je tako teško
bilo šta učiniti povodom toga.
-
Stalno je ispred nas,
-
i ne možete samo gledati
kako se neko oseća
-
ili šta radi.
-
Usput, kako se to dešava?
-
Kako neko nekoga zarazi
-
pre nego što i sam pokazuje simptome,
-
jer obično razmišljamo da osoba kija,
-
kapljice lete kroz vazduh
i neko drugi ih udahne
-
i tako se zarazi.
-
Šta se zapravo dešava
sa infekcijom pre simptoma?
-
AK: Nivo prenošenja
koji vidimo kod ovog virusa
¶
-
ne vidimo kod, na primer, malih boginja,
-
gde kad neko kine, mnogo virusa izađe
-
i potencijalno mnogo podložnih ljudi
mu može biti izloženo.
-
Dakle, potencijalno i veoma rano,
-
čak i ako neko ima blage simptome,
-
možda malo kašlje,
-
to je dovoljno da se virus proširi
-
i naročito,
-
u nekim našim radovima
-
gde smo posmatrali bliska okupljanja,
-
veoma bliske obroke,
-
bio je primer u skijaškoj kolibi -
-
čak i u tim situacijama,
neko možda nije ozbiljno bolestan,
-
ali dovoljno virusa je izašlo
i nekako su drugi izloženi,
-
još uvek pokušavamo da ustanovimo kako,
-
ali dosta je virusa prisutno
da izazove zarazu.
-
KA: Ali ako je neko samo malo bolestan,
zar tad već nema simptome?
¶
-
Zar nema dokaza da se, čak i pre
nego što zna da je bolestan,
-
nešto dešava?
-
Ove nedelje je objavljen jedan nemački rad
-
koji izgleda ukazuje na to
da čak i veoma rano,
-
ako uzmete bris iz nečijeg grla,
-
tu su stotine hiljada ovih virusa
-
koji se već razmnožavaju.
-
Može li neko bukvalno
da samo normalno diše
-
i da prenosi virus u vazduh,
-
a da to čak i ne zna,
-
koji onda ili zarazi ljude direktno
-
ili ode na površine, da li je to moguće?
-
AK: Mislim da to pokušavamo da utvrdimo,
¶
-
koiko toga [nejasno].
-
Kao što si rekao,
-
postoje dokazi da ima ljudi bez simptoma
-
kod kojih postoji virus u grlu.
-
I naravno, postoji mogućnost
da se on izdahne,
-
ali da li je prilično retko
da se tako prenese
-
ili možda viđamo više zaraza
koje se dešavaju na taj način?
-
Podataka je još uvek malo,
-
mislim da to jeste deo zagonetke,
-
ali pokušavamo da otkrijemo
gde se on uklapa
-
u naše znanje o drugim
načinima prenošenja koje smo videli.
-
KA: Dobro, dakle trajanje
je trajanje perioda zaraznosti.
¶
-
Mislimo da je pet do šest dana,
da li sam dobro čuo?
-
AK: Verovatno oko nedelju dana,
¶
-
u zavisnoti od toga šta se dešava
ljudima kad su zarazni.
-
KA: Postoje slučajevi
kada su ljudi testirani pozitivno
¶
-
mnogo, mnogo kasnije pošto su se zarazili.
-
To je možda istina,
ali tada verovatno nisu toliko zarazni.
-
Da li je to tačno,
je l' to dobro razmišljanje?
-
AK: Mislim da nam je to radna teorija,
¶
-
da se veliki deo zaražavanja dešava rano.
-
To je slučaj sa mnogim
respiratornim infekcijama,
-
kad ljudi već postanu ozbiljno bolesni,
-
drugačije se ponašaju
-
nego kad možda idu naokolo
i bave se uobičajenim stvarima.
-
KA: Opet, ako uporedimo taj broj
sa drugim slučajevima,
¶
-
kao što je grip,
-
da li je grip sličan?
-
Koliki je broj T za grip?
-
AK: Za grip je nešto kraći,
¶
-
u smislu vremena tokom kog
su ljudi aktivno zarazni.
-
Kod gripa je veoma brz sled
-
između slučajeva.
-
Čak verovatno i tri dana
-
od jedne zaraze do osobe
kojoj prenesu zarazu.
-
A na drugom kraju spektra
su polno prenosive bolesti,
-
gde to trajanje može biti
i nekoliko meseci.
-
-
Okej, do sada ništa neobično
u vezi sa ovim virusom.
-
Hajde da pogledamo M, mogućnost.
-
Šta je to?
-
AK: Mogućnost meri koliko šansi
¶
-
virus ima da se proširi kroz interakcije
-
dok je neko zarazan.
-
To je mera društvenog ponašanja.
-
U proseku, koliko društvenih
kontakata ljudi imaju
-
koji stvaraju mogućnosti
za prenošenje dok su zarazni.
-
KA: To je, dakle, sa koliko ljudi
ste bili u bliskom kontaktu
¶
-
tokom dana, tokom nekog dana,
-
da biste imali priliku da ih zarazite.
-
A taj broj bi mogao da bude,
-
ako ljudi ne poštuju mere predostrožnosti
u normalnim, urbanim sredinama,
-
mogao bi da se meri stotinama, možda?
-
AK: Možda, za neke ljude.
¶
-
Sproveli smo brojna istraživanja
o tome poslednjih godina,
-
i u proseku, u smislu fizičkih kontakata,
-
to je pet ljudi dnevno.
-
Većina ljudi će razgovarati
ili biti u kontaktu
-
uglavnom sa 10, 15,
-
ali očigledno,
-
među kulturama se primećuje dosta razlika
-
u nivou fizičkih susreta.
-
KA: I pretpostavljam,
taj broj se ne razlikuje za ovaj virus
¶
-
u odnosu na neki drugi.
-
Mislim, to je odlika naših života.
-
AK: Mislim da za ovaj virus,
¶
-
ako se prenosi ovim interakcijama,
-
a videli smo da su za grip
i druge respiratorne infekcije
-
ti prilično bliski kontakti
i svakodnevne fizičke interakcije,
-
izgleda, važni za prenošenje.
-
KA: Možda postoji jedna razlika.
¶
-
Činjenica da, ako ste zarazni
i pre simptoma,
-
možda to znači da tu ima više mogućnosti.
-
To je deo genija virusa, ako hoćete,
-
da time što ne odaje
da se nalazi u nekome,
-
ljudi nastavljaju
da se druže i idu na posao
-
i voze se prevozom i tako dalje,
-
i ne znajući da su bolesni.
-
-
Na primeru gripa
-
vidite jasno da, kad se ljudi razbole,
društveni kontakti prestaju.
-
Dakle, kod virusa koji je možda zarazan
-
dok ljudi žive svakodnevni život,
-
to mu daje prednost u smislu prenošenja.
-
-
da li je ovaj broj mogućnosti
viši nego za grip?
-
AK: Trenutno koristimo slične vrednosti,
¶
-
pokušavamo da gledamo, na primer,
-
fizičke kontakte
u okviru različitih populacija.
-
Ali mi povećavamo rizik.
-
Tako dolazimo do termina P.
-
Dakle, između svakog kontakta,
-
koliki je rizik da će doći do prenošenja.
-
KA: U redu, hajdemo na taj sledeći broj,
¶
-
P, verovatnoća prenošenja.
-
Kako to definišeš?
-
-
da, u osnovi, virus pređe
-
tokom određene mogućnosti ili interakcije.
-
Dakle, možete s nekim da razgovarate
-
ali da ne kijate ili ne kašljete
-
ili iz nekog razloga virus ne pređe
-
i ne zarazi drugu osobu.
-
A kao što sam pomenuo, kod ovog virusa,
-
recimo da ljudi imaju 10 razgovora dnevno,
-
ali mi ne vidimo da zaraženi ljudi
zaraze još 10 drugih dnevno.
-
To govori da neće sve mogućnosti
-
rezultirati prenošenjem virusa.
-
KA: Ali ljudi kažu
da je ovo zarazan virus.
¶
-
Kako izgleda taj broj
verovatnoće prenošenja
-
u poređenju, opet, sa gripom?
-
AK: Analizirali smo bliska okupljanja.
¶
-
Gledali smo oko 10 raznih studija slučaja
-
i pronašli da oko trećina kontakata
u takvim situacijama
-
kasnije bude zaražena
-
u ranim fazama, dok ljudi nisu svesni.
-
Dakle, ako ste imali velike grupne obroke,
-
potencijalno, svaki kontakt
je imao trećinu šanse
-
da se zarazi.
-
Za sezonski grip je to malo niže,
-
čak i u domaćinstvima
i bliskim situacijama,
-
ne dobijamo tako visoke vrednosti.
-
Čak i za SARS su te vrednosti -
-
rizik po interakciji bio je niži
-
nego što imamo kod koronavirusa.
-
Što intuitivno ima smisla,
-
mora postojati veći rizik po interakciji
-
ako se ovo tako lako širi.
-
-
Okej, a poslednje slovo iz TMPP
-
je P, za podložnost.
-
Šta je to?
-
AK: To je mera proporcije
populacije koja je podložna.
¶
-
Zamislite da imate interakciju s nekim,
-
virus pređe, izloženi su,
-
ali neki su se možda vakcinisali
-
ili su na drugačiji način stekli imunitet,
-
ne zaraze se
-
i nisu zarazni po druge.
-
Moramo uračunati ovaj
potencijalni broj ljudi
-
koji neće i sami postati slučajevi.
-
KA: Evidentno je da za ovaj koronavirus
još uvek ne postoji vakcina,
¶
-
niti je za sada iko imun, koliko znamo.
-
Da li je u tvom modelu
taj broj za podložnost prilično visok,
-
je l' to deo problema?
-
-
da su populacije potpuno podložne,
-
i čak u zemljama kao što je Kina
-
gde imamo mnogo prenosa.
-
ali postoje jake mere kontrole,
-
procenili smo da je do kraja januara
-
verovatno oko 95 posto Vuhana
još uvek podložno.
-
Bilo je mnogo zaraze,
-
ali nije bilo mnogo te komponente,
-
od TMPP, te četiri stvari
koje pokreću prenošenje.
-
KA: Kako matematika funkioniše,
¶
-
moram da priznam,
usred cele stresne situacije,
-
štreber u meni voli
matematičku eleganciju ovde
-
jer nisam nikad zapravo
razmišljao o tome na ovaj način,
-
ali samo pomnožiš ove brojeve
-
da bi dobio reprodukcioni broj.
-
Je l' tako?
-
-
kao da idete putem zaraze tokom prenošenja
-
dok množite te brojeve,
-
i to vam daje broj za taj virus.
-
KA: To je potpuno logično.
¶
-
To je broj dana, trajanje zaraznosti,
-
broj ljudi koje u proseku viđate
-
tokom tih dana kad imate
mogućnost da ih zarazite.
-
Onda to pomnožite
sa mogućnošću za prenošenje,
-
u osnovi, da li se virus prenosi na njih,
-
to misliš pod prelaženjem.
-
I onda pomnožite brojem podložnosti.
-
Usput, koja je verovatnoća podložnosti
-
u ovom slučaju?
-
AK: Mislim da moramo da pretpostavimo
da je blizu 100 procenata
¶
-
u smislu prenošenja, da.
-
KA: U redu, pomnožiš te brojeve
¶
-
i trenutno izgleda za ovaj koronavirus
-
da je dva ili tri
najverovatniji trenutni broj,
-
što sugeriše veoma brz rast.
-
-
U ovim nekontrolisanim pandemijama,
-
vidimo sada veliki broj
država u ovoj fazi -
-
videćemo pojavu brzog rasta.
-
KA: I kakav je taj broj od dva ili tri
u poređenju sa gripom?
¶
-
Pretpostavljam, imamo sezonski grip,
-
zimi, kad se širi,
-
a tokom godine njegov reprodukcijski broj
-
opada ispod jedan, zar ne?
-
Ali kako je tokom vremena sezonskog gripa?
-
AK: Tokom rane faze, kada počinje,
¶
-
na početku sezone gripa,
-
mislimo da je verovatno
negde između 1,2 i 1,4.
-
Dakle, nije veoma zarazan,
-
ako zamislite da u populaciji
postoji neki imunitet od vakcinacije
-
i od drugih stvari.
-
Znači može da se prenese, iznad jedan je,
-
ali ne širi se obavezno
tako brzo kao koronavirus.
-
KA: Želim da se vratim na dva elementa,
¶
-
naročito mogućnost
i verovatnoću za prenošenje,
-
jer oni izgleda imaju
najviše šanse da nešto i urade
-
u vezi sa stopom zaraze.
-
Ali pre toga,
-
hajde da popričamo
o još jednom ključnom broju,
-
a to je stopa smrtnosti.
-
Prvo, da li bi definisao -
-
mislim da ima dve različite
verzije stope smrtnosti
-
koje možda zbunjuju ljude.
-
Da li možeš da ih definišeš?
-
AK: Ona o kojoj često pričamo
je poznata kao stopa smrtnosti obolelih,
¶
-
a to je od broja koji imaju simptome,
-
koji broj njih će na kraju biti smrtni.
-
Takođe ponekad govorimo
-
o stopi smrtnosti zaraženh,
-
a to je, od svih koji se zaraze,
-
bez obzira na simptome,
-
koliko će tih zaraženih
na kraju biti smrtni slučajevi.
-
Ali većina vrednosti koje viđamo
-
su slučajevi stope smrtnosti obolelih,
SSO, kako se još naziva.
-
KA: I koja je stopa
smrtnosti za ovaj virus,
¶
-
opet, u poređenju sa drugim patogenima?
-
AK: Cirkuliše nekoliko brojeva.
¶
-
Jedan od izazova u realnom vremenu
je što često ne vidite sve slučajeve,
-
ima ljudi sa simptomima
koji nisu prijavljeni.
-
Imate i kašnjenje.
-
Na primer,
-
100 ljudi sa koronavirusom dođe u bolnicu,
-
a niko još nije umro,
-
to ne znači da je stopa smrtnosti nula,
-
jer morate da sačekate
da vidite šta će biti sa njima.
-
Kada broju prilagodite kašnjenje
i neprijavljenje slučajeve,
-
najbolja procena stope smrtnosti
je da je oko jedan posto.
-
Znači oko jedan posto ljudi sa simptomima,
-
u proseku,
-
ti slučajevi su smrtni.
-
To je verovatno 10 puta gore
od sezonskog gripa.
-
KA: Da, to je zastrašujuće poređenje,
¶
-
s obzirom na to koliko ljudi
umre od gripa.
-
Kada je Svetska zdravstvena organizacija
nedavno pomenula viši broj,
-
od 3,4 posto,
-
kritikovali su ih zbog toga.
-
Objasni zašto je to bilo pogrešno
-
i kako da o tome razmišljamo.
-
AK: Uobičajeno je da ljudi
gledaju sirove brojeve
¶
-
i kažu: „Koliko ima smrtnih slučajeva,
koliko ima obolelih?“
-
i gledaju taj odnos,
-
i čak i pre par nedelja,
taj broj je davao vrednost od dva posto.
-
Ali ako zamislite da imate
efekat kašnjenja,
-
čak i ako zaustavite sve slučajeve,
-
još uvek će vremenom
biti smrtnih slučajeva,
-
tako da će taj broj rasti.
-
Ovo se desilo u svakoj epidemiji
od pandemije gripa do ebole,
-
to viđamo iznova i iznova.
-
Naglasio sam mnogima
da će taj broj da raste,
-
jer kako broj obolelih u Kini opada,
-
izgledaće kao da se povećava,
-
a to je statistička caka.
-
Ništa se zapravo ne dešava iza te promene,
-
nema mutacije ili tako nečeg.
-
KA: Ako sam dobro shvatio,
postoje dva razičita efekta.
¶
-
Jedan je da će rasti
broj smrtnih slučajeva
-
od postojećeg broja obolelih,
-
što bi još više podiglo taj broj od 3,4.
-
Ali kad to prilagodite činjenici
-
da je očigledno veliki broj
slučajeva neotkriven,
-
i da nismo,
-
zbog lošeg testiranja,
-
da broj smrtnih slučajeva -
-
oni verovatno prikazuju
mnogo veći broj ranih slučajeva.
-
Da li je tako?
-
-
Jedna stvar vuče broj gore,
a druga ga spušta.
-
To znači da na ovim ranim vrednostima,
-
ako uračunate samo kašnjenje
-
i ne razmišljate
o neprijavljenim slučajevima,
-
dobijate veoma zastrašujuće brojeve.
-
Dobijate i do 20, 30
procenata potencijalno,
-
što se ne poklapa
-
sa onim što uopšteno znamo o ovom virusu.
-
-
Sada postoji mnogo više podataka.
-
Po tvom mišljenju,
verovatna stopa smrtnosti,
-
bar u ranijoj fazi zaraze,
-
je oko dva posto?
-
-
mislim da možemo računati
da je između 0,5 i dva posto,
-
na osnovu različitih grupa podataka.
-
I to za ljude koji pokazuju simptome.
-
Mislim da je u proseku jedan procenat
broj sa kojim radimo.
-
KA: Dobro, jedan posto.
¶
-
Za grip se često kaže da je 0,10 posto,
-
pa je ovo pet do deset puta,
ili više, opasnije od gripa.
-
I ta opasnost nije jednaka
za sve starosne grupe,
-
kao što je dobro poznato.
-
Prevashodno utiče na starije.
-
AK: Da, videli smo
da je u proseku jedan posto,
¶
-
ali kad uđete u šezdesete, sedamdesete,
-
taj broj vrtoglavo raste.
-
Procenjujemo da je
u ovim starosnim grupama
-
smrtnost možda pet, 10 posto.
-
I onda povrh toga,
-
morate dodati one
koji će biti ozbiljni slučajevi
-
i ljude kojima će biti potrebna
hospitalizacija.
-
Ti rizici su veoma visoki
u starijim starosnim grupama.
-
KA: Adame, saberi nam ove brojeve.
¶
-
U tvojim modelima,
-
ako staviš reprodukcijski
broj na dva ili tri
-
i stopu smtnosti na 0,5 do 1 posto
-
i pokreneš simulaciju,
-
kako ona izgleda?
-
AK: Ako imate nekontrolisano prenošenje
¶
-
i reprodukcijski broj od dva ili tri,
-
i ništa ne činite povodom toga,
-
jedini način da se epidemija zaustavi
-
je da se dovoljno ljudi zarazi
i da se izgradi imunitet
-
i epidemija se sama završi.
-
A u tom slučaju,
-
očekivali biste da se zarazi
veliki broj ljudi.
-
Na primer, to vidimo
-
kod mnogih nekontrolisanih epidemija,
-
da ona projuri kroz populaciju,
-
mnogo njih se zarazi
-
i sa ovakvom stopom smrtnosti
i stopom hospitalizacije,
-
kad bi se to desilo, bilo bi veoma štetno.
-
Na nivou države vidimo -
-
Italija je trenutno dobar primer,
-
ako rano prenošenje nije primećeno,
-
taj vrtoglavi rast,
-
veoma brzo dođete u situaciju
da vam je zdravstveni sistem preopterećen.
-
Mislim da je jedna od gadnijih
strana ovog virusa
-
ta da zbog kašnjenja
između zaraze i simptoma
-
i momenta kada se ljudi javljaju lekaru,
-
ako vam je zdravstveni
sistem preopterećen,
-
čak i tog dana,
-
da se prenošenje potpuno zaustavi,
-
imate sve te ljude
koji su već bili izloženi,
-
pa će se bolesni i teško bolesni javljati
-
možda još par nedelja.
-
To je velika akumulacija zaraze i teret
-
koji prolaze kroz sistem
u vašoj populaciji.
-
KA: Postoji u stvari
još jedan ključni broj,
¶
-
a to je ukupan broj obolelih
-
naspram kapaciteta koji
zdravstveni sistem neke države ima
-
da obradi toliki broj slučajeva.
-
Pretpostavimo da to veoma utiče
-
na stopu smrtnosti,
-
razlika između teško obolelih ljudi
-
i zdravstvenog sistema koji može
da odgovori i onog koji je preopterećen.
-
Stopa smrtnosti će tada
izgledati veoma drugačije.
-
AK: Ako je nekome potreba intenzivna nega,
¶
-
biće mu potrebno par nedelja,
-
a pojavljuje se sve više slučajeva,
-
pa veoma brzo postaje veoma teško.
-
KA: Kakva je razlika između obuzdavanja
¶
-
i smanjivanja?
-
Postoje različiti termini
o kojima mnogo slušamo.
-
U ranim stadijumima virusa,
vlade su fokusirane na obuzdavanje.
-
Šta to znači?
-
AK: Obuzdavanje je
ulaganje napora u kontrolu
¶
-
samih slučajeva, kao i onih
koji su s njima došli u dodir.
-
Znači, ne remeti se šira populacija,
-
novi slučaj se primi,
stavi se u izolaciju,
-
sazna se s kim je došao u dodir,
-
ko je potencijalno bio izložen,
-
onda se stanje tih osoba može pratiti,
možda se stave u karantin,
-
kako bismo se postarali
da neće doći do daljeg prenosa.
-
To je vrlo fokusiran metod
sa tačnim ciljem,
-
i u slučaju SARS-a je izuzetno pomogao.
-
Ali za ovu infekciju,
-
pošto su neki slučajevi propušteni
ili nisu ni primećeni,
-
mora da se uhvati ogroman broj
ljudi koji predstavljaju rizik.
-
Ako se propusti makar nekoliko,
-
potencijalno bi moglo da dođe
do izbijanja zaraze.
-
KA: Da li su neke zemlje
¶
-
uspele da primene ovu strategiju
-
i uspešno obuzdaju virus?
-
AK: Singapur odlično obavlja posao
¶
-
poslednjih šest ili više nedelja.
-
Uz neke šire mere,
-
oni veoma naporno rade
-
kako bi pronašli ljude
koji su bili izloženi.
-
Gledaju snimke video-nadzora,
-
traže u koji taksi je možda neko seo,
-
ko može biti pod rizikom -
-
veoma, veoma detaljno paćenje.
-
I to je oko šest nedelja
zadržavalo prenošenje.
-
-
Znači, neko uđe u zemlju,
-
dobije pozitivan rezultat -
-
oni počnu da rade sa ogromnim timom,
-
pronalaze sve,
-
do nivoa da kažu:
-
„O, ne znaš u koji taksi si seo?
-
Pronaći ćemo i to.“
-
I pretpostavljam, kad pronađu vozača
-
moraju da pronađu
ko je sve još bio u tom taksiju.
-
AK: Fokusiraće se na bliske kontakte
ljudi koji su pod najvećim rizikom
¶
-
ali smanjuju šanse da se neko propusti.
-
KA: Ali ako ne grešim, čak i u Singapuru
¶
-
su brojevi počeli da idu ka nuli,
-
ali mislim da su nedavno
ponovo počeli da rastu.
-
Još nije jasno
-
da li će uspeti da održe obuzdavanje.
-
-
Ako govorimo u terminima
reprodukcionog broja,
-
videli smo da je pao možda na 0,8, 0,9
-
dakle, ispod vrednosti od jedan.
-
Ali u poslednjih nedelju-dve
-
izgleda da raste
i pojavljuje se više obolelih.
-
Mislim da,
-
čak iako oni obuzdavaju,
-
zaraza izbija u svetu
-
i javljaju se žarišta infekcije
-
i postaje sve teže
-
da se sva ugase na tom nivou
intenzivnog napora.
-
-
KA: U slučaju ovog virusa,
¶
-
većina zemalja je videla upozorenje
-
da se ovo dešava.
-
Vesti iz Kine su veoma brzo
postale veoma sumorne
-
i ljudi su imali vremena da se pripreme.
-
Kako bi izgledala idealna priprema
-
da znaš da nešto ovakvo dolazi
-
i znaš da je mnogo toga u igri
-
ako uspeš da ga zadržiš
dok se ne otme kontroli?
-
AK: Mislim da bi dve stvari
veoma uticale na to.
¶
-
Jedna je što je detaljnije moguće
praćenje i otkrivanje.
-
Radili smo neke analize modela,
-
gledali smo koliko je učinkovito
to rano obuzdavanje.
-
I može da bude, ako pronalazite
oko 70 ili 80 posto ljudi
-
koji su možda došli u kontakt.
-
Ali ako ne pronalazite te slučajeve,
-
ako ne beležite njihove kontakte -
-
a u početku je dobar deo fokusa
bio na istoriji putovanja u Kinu,
-
a onda je postalo jasno
da se situacija menja,
-
ali oslanjali su se na to
kao na definiciju slučaja,
-
a to je značilo da nije testirano
mnogo drugih slučajeva
-
koji odgovaraju definiciji
-
jer nije delovalo da su pod rizikom.
-
KA: Pa, ako znate
da je rano otkrivanje ovde ključno,
¶
-
jedna od osnovnih ranih mera
-
bi bila da se brzo osigura
da imate dovoljno testova
-
tamo gde su potrebni
-
kako biste mogli da reagujete,
-
da budete spremni za akciju
čim se potvrdi neki slučaj,
-
pretpostavljam da onda morate
brzo da testirate njihove kontakte,
-
da biste imali šansu
da ovo držite pod kontrolom.
-
-
U mom poslu, mi kažemo
da negativan test ima vrednost
-
jer pokazuje da nešto tražite,
a to ne postoji.
-
Mislim da testiranje malog broja ljudi
-
ne daje sigurnost
da niste promašili zaražene,
-
ali ako zaista temeljno pratite kontakte,
-
videli smo čak i u Koreji sad
-
da je ogroman broj ljudi testiran.
-
Iako se oboleli i dalje pojavljuju,
-
sigurniji su
-
da imaju neku predstavu
o tome gde se ti slučajevi nalaze.
-
KA: Ti si sad u Ujedinjenom Kraljevstvu,
¶
-
ja sam u Sjedinjenim Državama.
-
Koliko je verovatno
da će UK moći da ovo obuzda,
-
koliko je verovatno da će SAD
moći ovo da obuzda?
-
AK: Mislim da je u oba slučaja
prilično malo verovatno.
¶
-
Mislim da će UK morati da uvede
neke dodatne mere.
-
A kada će se to dogoditi,
-
očigledno zavisi od sadašnje situacije,
-
ali testirali smo skoro 30 000 ljudi.
-
Iskreno, mislim da je SAD daleko iza,
-
s obzirom na to koliko dokaza
masovnog prenošenja ima,
-
i mislim da, bez jasne ideje
o tome koliko zaraženih ima,
-
i sa tim nivoom testiranja,
-
prilično je teško zapravo videti
kakva je slika trenutno u SAD-u.
-
KA: Zaista ne želim
da previšem ulazim u politiku,
¶
-
ali zar ti ne deluje -
-
upravo si rekao da je UK
testiralo 30 000 ljudi -
-
SAD je pet-šest puta veća zemlja
-
i mislim da je ukupan broj testova ovde
oko pet ili šest hiljada,
-
ili je tako bilo pre nekoliko dana.
-
Zar ti to nije bizarno?
-
Ja iskreno ne razumem
kako se to desilo u obrazovanoj zemlji
-
koja toliko toga zna o zaraznim bolestima.
-
-
i mislim da je tu u igri nekoliko faktora,
-
logistika i tako dalje,
-
ali postojao je period upozorenja
-
da je ovo pretnja koja dolazi.
-
Mislim da zemlje moraju
da osiguraju svoje kapacitete
-
da otkriju što je više moguće zaraženih
u tim ranim fazama,
-
jer tada se može uhvatiti
-
i tada postoji više šanse da se zadrži.
-
KA: Dobro, ako vam ne uspe da obuzdate,
¶
-
onda morate da pređete
na neku strategiju ublažavanja.
-
Šta se onda tu dešava?
-
Mislim da želim to da povežem
-
sa dva od tvojih TMPP faktora,
-
mogućnošću i verovatnoćom za prenošenje,
-
jer izgleda kao da je virus to što jeste,
-
na trajanje kada je neko zarazan
-
ne možemo da utičemo.
-
Na podložnost ne možemo da utičemo
-
dok ne budemo imali vakcinu.
-
Možda možemo o tome
da razgovaramo kasnije.
-
Ali na srednja dva, mogućnost
i verovatnoću prenošenja,
-
možemo da utičemo.
-
Da li želiš o njima
da govoriš naizmenično,
-
kako to izgleda,
-
kakvu bi strategiju ublažavanja uveo?
-
Mislim, prvo, razmišljajući o mogućnosti,
-
kako smanjiti broj mogućnosti
-
za prenošenje virusa?
-
AK: Mislim da bi u tom slučaju
¶
-
moralo doći do ogromnih promena
u našim društvenim interakcijama.
-
Ako razmišljamo da je reprodukcijski broj
-
oko dva ili tri,
-
da bismo ga spustili ispod jedan,
-
moramo smanjiti deo prenošenja
-
za pola ili za dve trećine
-
da bismo ga spustili ispod jedan.
-
To bi zahtevalo,
-
od prilika za prenošenje virusa,
-
dakle, bliskih kontakata sa drugima,
-
da cela populacija mora, prosečno,
-
da smanji takve interakcije
-
za jedno dve trećine
da bi se sve držalo pod kontrolom.
-
To bi se moglo ostvariti radom od kuće,
-
promenom načina života
-
i izbegavanjem prepunih
prostorija i restorana.
-
I naravno, mere
kao što su zatvaranje škola,
-
i druge koje pokušavaju da smanje
-
društveno mešanje populacije.
-
KA: Pričaj više o zatvaranju škola,
¶
-
jer, ako se dobro sećam,
-
to je često u prošlim pandemijama
navođeno kao ključna mera,
-
jer škole predstavljaju okupljanje ljudi,
-
deca su često -
-
naročito kad su u pitanju
grip i prehlade -
-
ona su prenosioci.
-
Ali u ovom slučaju,
-
deca izgleda ne obolevaju od ovog virusa
-
ili samo malo njih oboleva.
-
Da li znamo da li deca
ipak mogu biti zarazna?
-
Mogu biti nenamerni prenosioci zaraze.
-
Ili da li postoje dokazi
da zatvaranje škola
-
možda nije tako važno
u ovom slučaju kao u nekim drugim?
-
AK: Pitanje kakvu ulogu deca imaju
¶
-
je ključno,
-
ali još uvek ne postoji dovoljno dokaza.
-
Praćenjem kontakata obolelih
-
znamo da deca mogu da se zaraze,
-
kada ih testirate, vidite da su zaražena,
-
nije da se nekako uopšte ne mogu zaraziti,
-
ali kao što si rekao,
ne pokazuju simptome na isti način.
-
I naročito kod gripa,
-
kada vidimo uticaj zatvaranja škola,
-
čak i u UK za vreme svinjskog gripa 2009,
-
videli smo pad u širenju
tokom školskog raspusta,
-
primetno je na krivulji epidemije,
-
tokom leta je bio pad,
a potom ponovo rast na jesen.
-
Ali naravno, 2009. je postojao
izvestan imunitet u starijim grupama.
-
To je pomerilo prenošenje više ka mladima.
-
To pokušavamo da razumemo.
-
Jasno je da će zatvaranje škola
smanjiti interakcije,
-
ali onda možda imamo
uticaj na društvene efekte,
-
potencijalno uticaj na promene u mešanju,
-
možda uloga baka i deka
kao onih koji čuvaju decu
-
ako roditelji moraju da rade.
-
Mora se razmisliti o dosta detalja.
-
KA: Na osnovu raznih dokaza koje si video,
¶
-
da je na tebi,
-
da li bi preporučio da većina
zemalja u ovom trenutku
-
ozbiljno razmotri zatvaranje škola
kao meru predostrožnosti,
-
da je vredno to uraditi,
-
kao bolnu strategiju za naredna
dva, tri, četiri, pet meseci?
-
Šta bi ti preporučio?
-
AK: Mislim da je ključna stvar,
¶
-
s obzirom na starosni rizik
i težinu u starijim grupama,
-
da se smanje interakcije
koje donose zarazu u te grupe.
-
A onda među svima ostalima,
smanjiti interakcije što je više moguće.
-
Mislim da je ključno to
-
da je bolest teška
za one od 60 i više godina,
-
i ne radi se samo o tome
da svi pokušavaju za izbegnu
-
interakcije sa drugima,
-
nego i ponašanja
-
koja bi unela zarazu u te grupe.
-
KA: Da li to znači da bi ljudi
trebalo dobro da razmisle
¶
-
pre nego što posete dragu osobu
-
u domu za stare ili sličnoj ustanovi?
-
Da bi trebalo da obratimo
izuzetnu pažnju na to,
-
da li bi te ustanove
trebalo da vode računa
-
o tome koga primaju,
-
da mere temperaturu i proveravaju
simptome ili nešto slično?
-
AK: Mislim da te mere
moraju da se uzmu u obzir.
¶
-
U UK imamo planove
-
za nešto što se naziva
strategija učaurenja
-
za starije grupe,
-
da pokušamo da prekinemo kontakte,
-
što je više moguće,
-
s ljudima koji mogu doneti zarazu.
-
Na kraju, kao što si rekao,
-
ne možemo da se usmerimo
na druge aspekte prenošenja,
-
samo umanjujemo rizik
izloženosti u ovim grupama,
-
i mislim da sve što pojedinačno
možete da uradite
-
da navedete ljude da smanje rizik,
-
bilo da su stariji ili pripadaju
drugim rizičnim grupama,
-
mislim da je važno.
-
I na širem planu,
-
te neke šire mere mogu uopšteno
da pomognu smanjivanju interakcija,
-
ali mislim da, ako se to dešava,
-
a rizik za ljude koji će teško oboleti
-
se ne smanjuje,
-
onda ćete svakako imati
veoma teško opterećenje.
-
KA: Da li ljudi moraju
da razmišljaju o ovome
¶
-
na dvostruki način?
-
Postoji rizik da oni,
dok rade svakodnevne stvari,
-
pokupe zarazu.
-
Ali takođe postoji rizik da ljudi,
nenamerno, budu prenosioci
-
na nekoga kome bi bilo
mnogo gore nego njima.
-
Obe te stvari sada moraju
da nam budu prioritet.
-
AK: Da, nije u pitanju
samo to s kim se vi rukujete,
¶
-
nego i s kim će ta osoba
kasnije da se rukuje.
-
Mislim da moramo da mislimo
i na manje bitne korake,
-
možda mislite da ste vi manje podložni
-
i u mlađoj ste starosnoj grupi,
-
ali ćete vrlo često biti nadomak
-
nekoga za koga bi to bilo pogubno.
-
I stvarno mislim da treba
da budemo društveno svesni,
-
i svesni toga da bi ovo mogla biti
neizmerna promena u ponašanju,
-
ali da je to neophodno
-
da bi se ublažio
mogući udarac koji nam preti.
-
KA: Broj za mogućnost za širenje
¶
-
ćemo smanjiti samo smanjivanjem
društvenih kontakata
-
sa drugim ljudima.
-
A broj za verovatnoću prenošenja,
-
kako njega smanjujemo?
-
To utiče na način na koji komuniciramo.
-
Spomenuo si rukovanje.
-
Pretpostavljam da ćeš reći,
nema rukovanja.
-
-
Mislim, još jedna,
-
pranje ruku funkcioniše tako
-
što možda još uvek radimo
stvari koje smo i ranije radili,
-
ali pranje ruku smanjuje šanse
da između dve interakcije
-
možda širimo zarazu,
-
dakle sve ove mere
-
koje znače da, čak iako smo izloženi,
-
preduzimamo dodatne mere
da izbegnemo prenošenje.
-
KA: I dalje mislim da većina ljudi
ne razume u potpunosti
¶
-
ili nemaju jasnu sliku puta
-
kojim se ovo širi.
-
Misliš da ljudi definitivno razumeju
-
da se ne radi o udisanju kapljica
-
kad je neko kašljao ili kijao.
-
Kako se onda širi?
-
Kako dospeva na površine?
-
Da li ljudi samo izdišu
i to prelazi sa bolesnih,
-
oni dodiruju usta ili tako nešto,
-
a potom površinu,
i tako ostaje na površini?
-
Kako zapravo dospeva na površine?
-
AK: Mislim da je većinom
tako što kašljete u ruku
¶
-
i onda dospe na površinu.
-
Ali mislim da je izazov
raspetljati ta pitanja
-
u vezi s tim kako se prenosi.
-
Imate prenošenje u domaćinstvu,
-
da li se to desi kad neko kašlje
pa se zadrži na površini,
-
da li je u direktnom kontaktu,
prilikom rukovanja,
-
pa čak kod gripa,
-
to je nešto na čemu naporno radimo
i pokušavamo da otkrijemo,
-
kakva je veza između društvenog
ponašanja i rizika od zaraze.
-
Jer očigledno je važno,
ali nije lako potvrditi kako.
-
KA: Kao da moramo da prihvatimo činjenicu
¶
-
da u vezi sa mnogim
ovakvim stvarima zapravo ne znamo
-
i da smo u igri verovatnoće.
-
Na neki način, zato mislim
da je matematika ovde veoma važna.
-
Morate o tome da razmišljate
kao o svim ovim brojevima
-
koji utiču jedni na druge,
-
svi imaju svoju ulogu.
-
I svaki koji uspete
da smanjite i za procenat
-
verovatno doprinosi,
-
ne samo vama nego svima.
-
A ljudi ne znaju detaljno
kako ti brojevi funkcionišu,
-
ali znaju da su verovatno važni.
-
Potrebno nam je da ljudi
prihvate nesigurnost
-
i onda se zadovolje reagovanjem
na svaki njen deo.
-
AK: Mislim da je to ideja
¶
-
da ako u proseku inficirate troje ljudi,
-
šta je pokretač toga
i kako da to smanjite?
-
Ako perete ruke,
-
koliko time smanjujete rizik
u vezi sa rukovanjem,
-
znate, možda ste imali virus
ali ga više nemate,
-
ili ako ste donekle promenili
svoje društveno ponašanje,
-
da li je to smanjenje za par interakcija,
-
da li je to smanjenje za polovinu?
-
Kako zaista možete
što više smanjiti taj broj?
-
KA: Da li treba reći još nešto
¶
-
o smanjivanju verovatnoće
prenošenja u našim kontaktima?
-
Na primer, koliko bi trebalo
-
da budemo udaljeni jedni od drugih?
-
AK: Milslim da je to teško odrediti,
¶
-
ali imajte u vidu
da nema još konkretnih dokaza
-
da se ovo prenosi preko vazduha
i da ima širok domet,
-
odnosi se na kratke razdaljine.
-
Ne mislim da će,
-
ako sedite nekoliko metara
udaljeni od nekoga,
-
virus nekako da pređe na vas.
-
To se desi tokom bližih interakcija,
-
zato se prenošenje toliko često javlja
-
tokom jela ili među
vrlo bliskim grupama ljudi.
-
Možete da zamislite,
-
tako virus možete preneti
na neku površinu,
-
pa na ruke i na lice
-
i baš na ovakve situacije
moramo više da mislimo.
-
-
neki od strahova ljudi su možda preterani,
-
na primer, ako ste usred aviona
-
i neko u prednjim redovima kine,
-
mislim, to vas nervira,
-
ali nije stvar u vezi s kojom
bi trebalo da se izbezumite.
-
Postoje mnogo pametniji načini
da brinete o svom blagostanju.
-
AK: Da, da su u pitanju male boginje,
a u avionu su podložni ljudi,
¶
-
tu bi bilo mnogo zaraženih.
-
Obratite pažnju, ovde u proseku
-
ljudi zaraze dvoje ili troje drugih,
-
tako da nije slučaj da će od vaših
50 kontakata tokom nedelje
-
svi da budu pod rizikom.
-
Ali neki od njih hoće,
-
posebno bliski kontakti,
-
tu će se prenošenje desiti.
-
-
sa tačke gledišta nacionalne strategije.
-
Mnogo se priča o „spuštanju krive“.
-
Šta to znači?
-
AK: To se odnosi na ideju
da zdravstveni sistemi
¶
-
ne žele da se svi slučajevi
pojave u isto vreme.
-
Da sedimo i ništa ne radimo,
-
da samo pustimo da epidemija raste,
-
i da imamo stopu rasta
koja, u ovom trenutku,
-
u nekim mestima izgleda
-
kao da se duplira na tri do četiri dana.
-
Dakle, svaka tri do četiri dana
epidemija se duplira.
-
Eksplodiraće i imaćete
-
ogroman broj teško bolesnih
-
kojima je svima potrebna bolnička nega,
-
a vi za to nećete imati kapaciteta.
-
Pa je ideja smanjenja krive da,
ako usporimo prenošenje,
-
ako uspemo da smanjimo reprodukcioni broj,
-
i dalje ćemo imati zarazu,
-
ali biće mnogo ravnija,
-
trajaće duže,
-
i pojavljivaće se manje teških slučajeva,
-
što znači da će moći da dobiju negu
koja im je potrebna.
-
KA: Da li to znači da će biti
ukupno manje slučajeva ili -
¶
-
Kada gledate slike
-
toga kako izgleda smanjenje krive,
-
izgleda kao da imate
istu površinu grafika,
-
tj. isti broj ljudi se zarazi,
-
ali tokom dužeg vremenskog perioda.
-
Da li se to obično dešava,
-
i čak iako se usvoje sve strategije
društvene izolacije
-
i pranja ruku itd,
-
da je najbolje čemu se možemo nadati
to da se virus uspori,
-
a zapravo će se isti broj ljudi
na kraju zaraziti?
-
AK: Ne mora da znači -
sve zavisi od uvedenih mera.
¶
-
Neke mere, kao što je
obustavljanje putovanja,
-
obično usporavaju širenje,
ne zaustavljaju ga.
-
Dakle, zaraze će i dalje biti iste,
-
ali će biti razvučene.
-
Ali postoje i druge mere.
-
Ako govorimo o smanjivanju kontakata,
-
ako je reprodukcioni broj niži,
-
možete očekivati ukupno manje slučajeva.
-
Na kraju, u vašoj populaciji
-
će se izgraditi izvestan imunitet,
-
što će pomoći, ako razmišljate
o komponentama,
-
smanjivanju podložnosti,
-
uz ono što se dešava drugde.
-
Nadamo se da će te dve stvari
zajedno uspeti.
-
KA: Pomozi mi da razumem
šta je ovde krajnji cilj.
¶
-
Uzmimo Kinu kao primer.
-
Šta god mislili o ranom
prikrivanju podataka
-
i tako dalje,
-
to je prilično uznemirujuće.
-
Intenzitet reakcije
koja je nastupila u januaru,
-
sa zatvaranjem ogromnog dela zemlje,
-
izgleda da je bio učinkovit.
-
Broj tamošnjih slučajeva opada
ovih dana šokantnom brzinom.
-
Pada skoro do nule.
-
Ne razumem to.
-
Govorimo o zemlji
od oko 1,4 milijarde ljudi.
-
Imali su mnogo slučajeva,
-
ali zapravo samo mali deo
populacije se razboleo.
-
A ipak su veoma smanjili taj broj.
-
Nije svaka druga osoba u Kini
nekako razvila imunitet.
-
Da li su oni bili potpuno disciplinovani
-
u vezi sa prekidanjem putovanja
iz zaraženih područja
-
i pojačali testiranje
-
na najmanji znak problema
-
tako da su se bukvalno
vratili na obuzdavanje
-
u većini Kine?
-
Ne mogu to da shvatim, pomozi mi.
-
AK: Procenili smo da je,
u poslednje dve nedelje januara,
¶
-
kada su uvedene te mere,
-
da je reprodukcioni broj
pao sa 2,4 na 1,1.
-
Dakle, smanjenje prenošenja
od oko 60 posto
-
u periodu od nedelju ili dve.
-
Što je izuzetno i zaista,
-
za veći deo toga zaslužna je promena
-
u društvenom ponašanju,
-
veliko društveno udaljavanje,
-
intenzivno praćenje,
intenzivno testiranje.
-
I došlo je do tačke
-
da se značajno smanji reprodukcioni broj,
-
što je uzrokovalo pad,
-
i sad, naravno, u mnogim delovima
-
vidimo povratak na obuzdavanje,
-
jer ima manje slučajeva
i to se može kontrolisati.
-
Ali takođe vidimo da ih čeka izazov,
-
jer mnogi gradovi su bili zatvoreni
-
šest nedelja,
-
a postoji ograničenje
koliko dugo to možete da radite.
-
Neke od ovih mera se postepeno ukidaju,
-
što, naravno, stvara rizik
-
da slučajevi koji se javljaju
iz drugih zemalja
-
mogu da uđu i ponovo pokrenu širenje.
-
KA: Ali s obzirom na to
koliko je virus zarazan,
¶
-
i koliko teoretskih puteva
i tačaka povezanosti postoji
-
između ljudi u Vuhanu,
čak i kad su zatvoreni,
-
ili delimično zatvoreni,
-
ili drugih mesta gde ima manje zaraze
-
i ostatka zemlje,
-
da li te iznenađuje koliko brzo
je kriva pala skoro na nulu?
-
-
U početku, kad smo videli
to smanjenje u slučajevima
-
u tim prvim danima,
-
pitali smo se da li su samo dostigli
granicu u kapacitetima za testiranje,
-
i prijavljuju 1 000 dnevno
-
jer su imali samo toliko testova.
-
Ali to se na sreću nastavilo,
-
i pokazuje da je moguće ovo preokrenuti
-
takvim intervencijama.
-
Mislim da je sada ključno videti
kako to funkcioniše u drugim zemljama.
-
Italija sada uvodi veoma dramatične mere.
-
Ali naravno, zbog efekta kašnjenja,
-
ako ih uvedete danas,
-
nećete obavezno videti
efekat na slučajevima
-
još nekih nedelju ili dve.
-
Razumevanje efekta koji je to imalo
-
biće ključno za pomaganje drugim zemljama
-
da rade na obuzdavanju virusa.
-
KA: Adame, da stvorimo sliku toga
¶
-
kako će se ovo razvijati
u narednih mesec ili dva,
-
daj nam par scenarija po tvom mišljenju.
-
AK: Mislim da je optimistični scenario
¶
-
taj da ćemo mnogo naučiti
od zemalja kao što je Italija,
-
koja je, nažalost, veoma teško pogođena.
-
I da će zemlje shvatiti ovo veoma ozbiljno
-
i da nećemo videti stalni rast
-
koji će nas potpuno preplaviti,
-
da ćemo uspeti da ga dovoljno usporimo,
-
da ćemo videti veliki broj obolelih,
-
verovatno mnogo teško obolelih,
-
ali da ćemo se lakše boriti,
-
to je optimistični scenario.
-
Mislim da postoji trenutak u kome bismo,
ako zemlje ovo ne shvate ozbiljno,
-
ili stanovnici ne reaguju dobro
na kontrolne mere,
-
ili se ne otkriva,
-
mogli da imamo situacije -
-
mislim da je Iran trenutno najbliži tome -
-
gde imamo veliko, masovno prenošenje,
-
i do trenutka kad se na to reaguje,
-
ti zaraženi su već u sistemu
-
i pojaviće se kao teško oboleli.
-
Nadam se da nismo dotle stigli,
-
ali za sada sigurno imamo
-
potencijalno 10 zemalja na tom putu
-
da imaju istu sudbinu kao Italija.
-
Presudno je ono što će se dešavati
u narednih par nedelja.
-
KA: Da li postoji realna šansa
da veliki broj zemalja
¶
-
ove godine
-
ima mnogo veći broj smrtnih slučajeva
od ovog virusa u odnosu na sezonski grip?
-
AK: Mislim da za neke zemlje
postoji ta šansa, da.
¶
-
Ako nije moguće kontrolisati ga,
-
a videli smo da se to desilo i u Kini,
-
ali to je bio nivo kontrole bez presedana.
-
To je bila promena društvenog života.
-
Mislim da mnogi od nas
zaista ne cenimo, na prvi pogled,
-
šta to znači,
-
toliko smanjiti svoje kontakte.
-
Mislim da mnoge zemlje
to jednostavno neće moći da kontrolišu.
-
KA: To kao da je izazov
za demokratije, zar ne -
¶
-
„Okej, pokažite nam šta možete
bez takve drakonske kontrole.
-
Ako vam se to ne dopada,
-
hajde, građani, pokažite se,
pokažite nam šta možete,
-
pokažite da možete
da budete mudri u vezi sa ovim,
-
pametni i samodisciplinovani,
-
i preduhitrite prokleti virus.“
-
-
KA: Mislim, ja nisam preterano
optimističan u vezi sa tim,
¶
-
jer toliko kontradiktornih poruka
dolazi sa raznih strana,
-
a ljudi ne vole da se žrtvuju
makar i na kratko.
-
Mislim, da li postoji -
-
Kakvo je tvoje mišljenje
-
u vezi sa tim da li je uloga medija
ovde bila od pomoći
-
ili nije bila od pomoći?
-
Da li je na neki način od pomoći
-
da se, ako ništa drugo,
prenaglasi briga, strah,
-
da se ljudi malo bace u paniku?
-
AK: Mislim da je teško
napraviti ravnotežu,
¶
-
jer naravno, ako u početku nema zaraženih,
-
ako nema dokaza potencijalnog pritiska,
-
veoma je teško preneti poruku
i ubediti ljude da shvate ozbiljno
-
ako se prenaglašava.
-
S druge strane, ako predugo čekate
-
i kažete da još nije zabrinjavajuće,
trenutno smo dobro,
-
mnogi će misliti da je to samo grip.
-
Dok ne postane ozbiljno,
kao što sam rekao,
-
imaćete nedelje preopterećenog
zdravstvenog sistema,
-
jer čak iako preduzmete mere,
-
prekasno je da bi se kontrolisale
zaraze koje su se proširile.
-
Mislim da je linija tanka,
-
i nadam se da će se poruke pojačavati,
-
sada ljudi imaju jasne primere
kao što je Italija,
-
gde mogu da vide šta će se desiti
ako ovo ne shvate ozbiljno.
-
Ali svakako, od svih bolesti
koje sam video,
-
i mnoge moje kolege
koje su mnogo starije od mene
-
i sećaju se drugih pandemija,
-
ovo je najstrašnija bolest koju smo videli
u smislu uticaja koji može imati,
-
i mislim da na to moramo da odgovorimo.
-
KA: To je nastrašnija bolest
koju ste videli.
¶
-
Uh.
-
Moji prijatelji sa Tvitera
imaju neka pitanja za tebe.
-
Svi su očigledno veoma upućeni u ovu temu.
-
Hipotetički,
-
da svi ostanu kod kuće tri nedelje,
-
da li bi to uspelo da uništi virus?
-
Da li postoji način
da se fizički distanciramo od ovoga?
-
AK: Da, mislim da u nekim zemljama
sa relativno malim domaćinstvima,
¶
-
mislim da je prosek
u UK i SAD oko dva i po,
-
pa čak i ako imate zarazu
unutar domaćinstva,
-
to bi verovatno ugasilo virus.
-
Kao dodatna korist,
-
i neke druge infekcije
bi se takođe ugasile.
-
Male boginje se javljaju
samo među ljudima,
-
pa bi i tu bilo nekog uticaja,
-
kad bi to bilo moguće.
-
KA: To bi, naravno, bio ogroman
udarac na ekonomiju,
¶
-
i jedan od osnovnih izazova ovde
-
je da ne možete
da optimizujete javnu politiku
-
i za ekonomsko zdravlje
i za borbu protiv virusa.
-
Na neki način, te dve stvari su u sukobu,
-
tj. kratkoročno ekonomsko zdravlje
i borba protiv virusa.
-
Oni su u sukobu, zar ne?
-
I društva moraju da odaberu jedno.
-
AK: Teško je ubediti ljude u tu ravnotežu,
¶
-
mi uvek kažemo, za planiranje pandemije,
-
jeftinije je sada ovo sprovoditi -
-
u suprotnom ćete morati
da platite kasnije.
-
Ali nažalost, kao što vidimo,
-
nije bilo mnogo novca za ranu reakciju.
-
Tek kad se vidi neki udarac
i kada postaje skupo,
-
izgleda da su ljudi spremni
da prihvate taj trošak.
-
KA: Okej, još pitanja sa Tvitera.
¶
-
Da li će rast temperature
u nastupajućim nedeljama i mesecima
-
usporiti širenje virusa COVID-19?
-
AK: Nisam video ubedljive dokaze
¶
-
da postoji jaka veza sa temperaturom,
-
kod drugih infekcija vidimo
da postoji sezonski šablon,
-
ali činjenica da su epidemije raširene
-
otežava nam to utvrđivanje,
-
a naravno, postoje i drugi faktori.
-
Čak iako neka zemlja nema
veliki broj slučajeva kao neka druga,
-
na to će uticati mere suzbijanja,
-
društveno ponašanje,
prilike i sve ove druge stvari.
-
Bilo bi zaista od pomoći da je tako,
-
ali mislim da to još uvek
ne možemo da potvrdimo.
-
KA: Još pitanja sa Tvitera,
¶
-
da li postoji neka standardizovana
globalna preporuka
-
za sve zemlje
-
o tome šta da se radi?
-
I ako ne, zašto ne?
-
AK: Mislim da je to ono što ljudi
pokušavaju da shvate,
¶
-
šta je tačno delotvorno.
-
Tek smo u poslednjih nekoliko nedelja
-
dobili osećaj da ovo
možemo da kontrolišemo
-
postojećim intervencijama,
-
ali naravno, ne može svaka zemlja
da uradi ono što je Kina uradila,
-
neke od ovih mera
-
nose sa sobom ogroman društveni,
ekonomski, i psihološki teret
-
za celu populaciju.
-
I naravno, postoji vremensko ograničenje.
-
U Kini ljudi nisu izlazili
napolje šest nedelja,
-
tako nešto je teško održati,
-
moramo da mislimo na ovakve ustupke,
-
na to šta sve možemo
da tražimo od ljudi da urade,
-
šta će zapravo imati najveći uticaj
na smanjenje tog tereta.
-
-
kako se ovo desilo
i da li je moguće da će se ponoviti?
-
AK: Verovatno je ovo krenulo virusom
koji je prisutan kod slepih miševa
¶
-
i onda je nekako pronašao put
kroz druge vrste
-
do ljudi,
-
postoji mnogo dokaza u vezi s ovim,
-
ne postoji jedna jasna priča,
-
ali čak je i za SARS
bilo potrebno nekoliko godina
-
da genomika pronađe
tačan put njegovog nastanka.
-
Naravno, mislim da je verovatno
da će se desiti ponovo.
-
Priroda stalno izbacuje ove viruse.
-
Mnogi od njih nisu
dobro prilagođeni ljudima,
-
ne zaraze ljude,
-
moguće je da je neki ovakav virus
pre nekoliko godina
-
zarazio nekoga ko nije imao
nikakvih kontakata
-
i nije se proširio.
-
Mislim da ćemo se suočavati
sa ovim stvarima
-
i moramo razmišljati
kako možemo rano da reagujemo,
-
u fazi kada imamo mali broj slučajeva
-
i kad je ovako nešto moguće zadržati,
-
a ne da se nađemo u sadašnjoj situaciji.
-
KA: Izgleda da ovo nije prvi put
¶
-
da se virus pojavio
na pijaci mesa od divljači.
-
Tako se dešava u filmovima.
(Smeje se)
-
Mislim da je Kina ovog puta
već preduzela mere
-
da stane tome na put.
-
To je velika stvar za ubuduće,
-
ako to može adekvatno da se održava.
-
AK: Jeste, videli smo, na primer,
¶
-
ptičiji grip H7N9,
-
tokom poslednjih nekoliko godina,
2013, bio je veoma zabrinjavajuć,
-
a Kina je veoma intenzivno reagovala
-
u smislu promena u upravljanju pijacama
-
i vakcinaciji ptica
-
i izgleda da je to otklonilo tu pretnju.
-
Dakle, te mere mogu imati učinka
ako se rano primene.
-
KA: Pričaj o vakcinacijama.
¶
-
Mislim da je to ključna mera
-
da bi se onaj faktor podložnosti
u tvojoj jednačini promenio.
-
U toku je trka da se vakcine obezbede,
-
postoje neki kandidati.
-
Kako će se to odvijati?
-
AK: Razvija se dosta toga što obećava,
¶
-
ali vreme koje je potrebno
-
je možda godinu dana, 18 meseci,
-
pre nego što je vakcina široko dostupna.
-
Naravno, svaka vakcina
mora da prođe fazu testiranja,
-
to traje, pa čak i ako do kraja godine
-
imamo nešto što ima efekta,
-
svakako će proći vreme
pre nego što je svi dobiju.
-
KA: Ovo me zaista zbunjuje,
¶
-
i želim da te pitam kao matematičara.
-
Postoji već nekoliko kompanija
-
koje veruju da imaju
dobre kandidate za vakcine.
-
Kao što kažeš, proces testiranja
traje čitavu večnost.
-
Da li je moguće da ne razmišljamo
ispravno o ovome,
-
kada gledamo kako se radi testiranje
-
i kada se vrši procena bezbednost?
-
Jedna stvar je kad želimo da uvedemo
-
neki novi lek ili slično -
-
da, želimo da testiramo i osiguramo
da nema neželjenih dejstava,
-
i to može dugo trajati,
-
dok se urade sva kontrolna
ispitivanja i sve ostalo.
-
Ako postoji globalna kriza,
-
zar nije moguće,
-
i matematički i etički,
-
da bi trebalo da postoji
drugačija računica,
-
pitanje ne bi trebalo da bude
-
„u kom slučaju vakcina može da naškodi“,
-
pitanje bi zaista trebalo da bude:
-
„Od svih mogućnosti,
-
zar ne možemo u nekom slučaju
da napravimo masovnu vakcinu
-
da bismo imali šansu
da suzbijemo ovo u korenu?“
-
Šta propuštam ovakvim
načinom razmišljanja?
-
AK: To vidimo u drugim situacijama,
¶
-
na primer, vakcina za ebolu 2015
-
je u roku od nekoliko meseci
pokazala obećavajuće dokaze
-
i rezultati testiranja na ljudima
u međuvremenu
-
pokazali su veoma visok stepen uspeha.
-
I iako nije u potpunosti bila odobrena,
-
ona je primenjena kao neodobreni lek
-
u narednim epidemijama.
-
Dakle, postoje mehanizmi
-
kada vakcine mogu da se ubrzaju.
-
Ali naravno, sada smo u situaciji
u kojoj nemamo pojma
-
da li će ove stvari uopšte pomoći.
-
Mislim da moramo
da skupimo dovoljno dokaza
-
da mogu da pomognu,
-
ali naravno, da to što više ubrzamo.
-
KA: Ali skeptik u meni
i dalje u potpunosti ne kapira ovo.
¶
-
Ne razumem
-
zašto ne postoji energičnija podrška
hrabrijem razmišljanju o ovome.
-
Izgleda da se svi,
uprkos celokupnom riziku,
-
neverovatno plaše rizika
u vezi sa odgovorom na ovu situaciju.
-
AK: Moram da se ogradim,
¶
-
ima mnogo dobrih pitanja u vezi sa tim,
-
neka od njih su izvan mog domena,
-
ali slažem se da moramo da se potrudimo
i da ubrzamo stvari.
-
Primer koji uvek navodim
-
je da je potrebno šest meseci
da odaberemo vrstu sezonskog gripa
-
i dopremimo vakcine do ljudi.
-
Uvek se trudimo da unapred predvidimo
koje vrste će cirkulisati.
-
I to za nešto što znamo kako da napravimo
-
i što se već dugo pravi.
-
Definitivno više treba da se uradi
-
da bi se vreme skratilo.
-
Ali mislim da moramo da budemo pažljivi,
-
naročito ako veliki broj ljudi
izlažemo nečemu,
-
da osiguramo da je bezbedno
-
i da će biti od koristi.
-
-
Adame,
-
svetom se širi još nešto zarazno
-
u isto vreme,
-
a to su ideje i komunikacija
u vezi sa svim ovim.
-
Oni su dva veoma dinamična,
interaktivna sistema zaraze -
-
postoji mnogo štetnih informacija.
-
Da li je fer razmišljati o ovome
kao o borbi između znanja i mera
-
protiv virusa,
-
i prosto loših informacija -
-
Znaš, moramo da razmišljamo
-
o tome kako da potisnemo jedno,
a podstičemo drugo, zapravo,
-
da dramatično podstaknemo drugo.
-
Kako da razmišljamo o ovome?
-
AK: Mislim da o tome moramo
da razmišljamo kao o borbi za našu pažnju
¶
-
i slično vidimo sa bolestima,
-
virusi se takmiče za inficiranje
podložnih domaćina.
-
I sad vidimo,
-
u poslednjih nekoliko godina,
sa lažnim vestima i dezinformacijama
-
i pojavom svesnosti,
-
vidimo prelaz
-
na razmišljanje o tome
kako da smanjimo podložnost
-
ako imamo ljude na različitim mestima,
-
kako možemo da predupredimo informacije.
-
Mislim da je izazov kod epidemije
-
to što u ranoj fazi
imamo vrlo malo dobrih informacija,
-
i veoma je lako da sigurnost
i uverenost popune taj vakuum.
-
Mislim da je to nešto -
-
znam da platforme rade na tome
kako da se ljudi izlože
-
boljim informacijama ranije,
-
da se zaštite od drugih stvari.
-
KA: Jedna od meni velikih nepoznanica
u nastupajućoj godini -
¶
-
recimo da naredna godina
donosi mnogim ljudima
-
mnogo, mnogo nedelja
-
samoizolacije.
-
Mi koji imamo sreće da imamo poslove
gde možemo to da uradimo.
-
Da ostanemo kod kuće.
-
Usput, potpuna nepravednost ove situacije,
-
gde toliko mnogo ljudi
to ne može da uradi i nastavi da zarađuje,
-
siguran sam da će biti
veliki problem tokom godine
-
i ako se ispostavi da su stope smrtnosti
mnogo veće u toj drugoj grupi,
-
nego u onoj prvoj,
-
a posebno u zemlji kao što su SAD,
-
gde druga grupa čak nema
ni odgovarajuće zdravstveno osiguranje,
-
i tako dalje.
-
Upravo to može da postane velika debata,
-
nadajmo se i veliki izvor
promene na nekom nivou.
-
AK: Mislim da je to veoma važno,
¶
-
jer veoma je lako -
-
ja takođe imam posao
gde je rad na daljinu prilično lak,
-
i veoma je lako reći
da bi trebalo da prekinemo kontakte,
-
ali naravno, to može imati
ogroman uticaj na ljude
-
i njihove izbore i rutine.
-
Oni moraju da se uzmu u obzir,
-
kako sada, tako i njihov efekat
-
kroz nekoliko meseci.
-
-
da li je fer reći da se svet susretao
sa mnogo gorim problemima
-
u prošlosti,
-
da je po bilo kom scenariju
-
veoma verovatno da će
u narednih 18 meseci, recimo,
-
stići vakcina i počeće
njena široka distribucija,
-
a mi ćemo naučiti mnogo načina
da izađemo na kraj sa ovim problemom?
-
Ali u nekom trenutku,
verovatno sledeće godine,
-
svet će osećati da je ovo savladao
-
i da može da nastavi dalje.
-
Da li je to verovatno,
-
ili je verovatnije da će virus pobeći,
-
da će biti endemska noćna mora
koja svake godine kosi više ljudi
-
nego što ih trenutno kosi grip?
-
Koji su verovatni razvoji događaja,
-
gledajući malo dalje u budućnost?
-
AK: Mislim da je moguće
¶
-
da se sve to odigra.
-
Mislim da je najverovatnije
da ćemo videti brz rast ove godine
-
i mnogo manjih zaraza
koje ne moraju da se ponavljaju.
-
Ali moguć je i razvoj događaja
-
koji bi rezultirao višegodišnjim
epidemijama na različitim mestima
-
koje se ponavljaju.
-
Ali mislim da je verovatnije da vidimo
-
najviše prenošenja tokom
narednih godinu dana.
-
I onda, naravno,
ako vakcina bude dostupna,
-
moći ćemo ovo da prevaziđemo
i nadam se, naučimo nešto.
-
Mislim da su mnoge zemlje
koje su snažno reagovale
-
bile jako pogođene SARS-om.
-
U Singapuru, Hong Kongu,
to je ostavilo traga,
-
i mislim da su iz tog iskustva
-
oblikovali svoje reakcije na ovo.
-
-
Hajde da završimo uz ohrabrenje
-
da ljudi pokrenu matematičara u sebi
-
i da razmisle naročito o mogućnostima
-
i verovatnoći prenošenja
koje mogu da promene.
-
Podseti nas na najvažnije
tri ili četiri ili pet ili šest stvari
-
koje bi voleo da ljudi rade.
-
AK: Na pojedinačnom nivou,
mnogo razmišljajte
¶
-
o svojim kontaktima i riziku od zaraze
-
i naravno, o tome šta dodirujete
-
i kako to dospeva na vaše lice
-
i kako potencijalno ugrožavate druge.
-
Takođe, kad se radi o kontaktima,
-
razmislite o rukovanju
i kontaktima koji nisu neophodni.
-
Znate, kako da ih smanjimo
što je više moguće.
-
Ako svaka osoba zarazi
dvoje ili troje drugih,
-
kako da smanjimo taj broj na jedan,
samo svojim ponašanjem.
-
I onda, verovatno je
da će nam biti potrebne neke veće mere
-
koje se odnose
na okupljanja, konferencije,
-
druge stvari gde ima mnogo prilika
-
za prenošenje.
-
I stvarno, ta kombinacija individualnog,
-
ako ste bolesni
ili ćete se možda razboleti,
-
da smanjimo taj rizik,
-
ali i da radimo zajedno
-
na tome da sprečimo da to dospe među grupe
-
koje, ako nastavi nekontrolisano,
-
može neke ljude pogoditi
veoma, veoma snažno.
-
KA: Da, ima mnogo stvari
¶
-
kojih ćemo možda morati
da se odreknemo na neko vreme.
-
I možda da probamo da redefinišemo
njihove najbolje aspekte.
-
-
Ako ljudi žele da te prate,
-
prvo, mogu to da učine na Tviteru.
-
Koji je tvoj profil?
-
AK: @AdamJKucharski, jedna reč.
¶
-
KA: Adame, hvala ti mnogo
na vremenu, ostani zdrav.
¶
-
-
-
KA: Gostujući profesor
i TED Fellow, Adam Kučarski.
¶
-
Voleli bismo da čujemo
šta mislite o ovoj epizodi.
-
Molim vas, recite nam, napišite ocenu
ili mišljenje na Apple Podcasts
-
ili omiljenoj aplikaciji za podkaste.
-
Ta mišljenja imaju uticaja.
-
Čitamo svako od njih
-
i zaista cenimo vašu povratnu informaciju.
-
-
Producent ovonedeljne emisije
je Den Odonel iz Transmiter medije.
¶
-
Menadžer produkcije je Roksana Hai Leš,
-
činjenice proverava Nikol Bodi.
-
Epizodu je umiksao Sem Ber.
-
Muziku komponovala Alison Lejton-Braun.
-
Posebno zahvaljujem
mojoj koleginici Mišel Kvint.
-
Hvala vam što ste slušali TED intervju.
¶
-
Vratićemo se na proleće
-
sa celom novom sezonom
dubokih rasprava sa velikim umovima.
-
Nadam se da ćete uživati u njima,
kakvo god da bude stanje.
-
-
hvala što ste slušali i budite dobro.