Je li marihuana loša za tvoj mozak? - Anees Bahji

Pogledaj cijelu lekciju: https://ed.ted.com/lessons/is-marijuana-bad-for-your-brain-anees-bahji

1970. godine marihuana je klasificirana kao droga broj jedan u SAD-u, što je najstroža moguća oznaka, a to znači da je bila potpuno ilegalna, a njena medicinska korist nije bila prepoznata. Danas su terapeutske koristi marihuane široko priznate, ali povećano priznanje njene medicinske vrijednosti ne odgovara na pitanje je li rekreacijska uporaba marihuane loša za vaš mozak. Istražuje Anees Bahji.

Lekcija: Anees Bahji, režirao Anton Bogaty.

1970. godine marihuana je klasificirana
kao droga broj jedan u SAD-u,

najstroža moguća oznaka,

što znači da je bila potpuno ilegalna, a
njen medicinski značaj nije bio prepoznat.

Desetljećima se ovo stajalište održalo

i sputavalo istraživanja
mehanizama i učinaka droge.

Danas su terapeutske koristi
marihuane široko priznate

i neke su države legalizirale njenu
medicinsku uporabu ili tome teže.

Ali povećano priznanje medicinske
koristi marihuane ne odgovara na pitanje:

"Je li rekreacijska upotreba
marihuane loša za tvoj mozak?"

Marihuana utječe na
kanabinoidni tjelesni sustav,

koji ima receptore
u cijelom mozgu i tijelu.

Prirodne molekule u tijelu,
zvane endokanabinoidi,

također utječu na te receptore.

Ne razumijemo u
potpunosti kanabinoidni sustav,

ali ima jednu značajku koja
pruža veliki uvid u njegovu funkciju.

Većina neurotransmitera
putuje od jednog do drugog neurona

kroz sinapsu kako bi širili poruke.

Ali endokanabinoidi
putuju u suprotnom smjeru.

Kada se poruka prenese
od jednog do drugog neurona,

prijemni neuron
oslobađa endokanabinoide.

Ti endokanabinoidi putuju nazad
utječući na neuron koji šalje poruku -

ustvari mu dajući povratne
informacije prijemnog neurona.

To znanstvenike dovodi do
uvjerenja da endokanabinoidni sustav

primarno služi
moduliranju drugih vrsta signala,

pojačavajući neke i smanjujući druge.

Povratne informacije endokanabinoida
usporavaju stope neuronske signalizacije.

To ne znači nužno da se
usporavaju ponašanje ili percepcija.

Naprimjer, usporavanje
signala koji inhibira mirise

zapravo može
napraviti mirise intenzivnijima.

Marihuana sadrži
dva glavna aktivna spoja,

tetrahidrokanabinol, ili THC,
i kanabidiol, ili CBD.

THC se smatra primarno odgovornim
za psihoaktivne učinke marihuane

na ponašanje, kogniciju i percepciju,

dok je CBD odgovoran
za nepsihoaktivne učinke.

Poput endokanabinoida,

THC usporava signaliziranje
vezujući se za kanabinoidne receptore.

Ali on se veže za receptore u cijelom
ovom širokom, difuznom sustavu odjednom,

dok se endokanabinoidi
otpuštaju na određenom mjestu

kao odgovor na određeni podražaj.

Ova rasprostranjena aktivnost povezana
s činjenicom da kanabinoidni sustav

neizravno utječe na mnoge druge sustave

znači da specifični kemijski
sastav mozga, genetika pojedinca

te njegovo prethodno životno iskustvo
značajno određuju kako će iskusiti drogu.

To se u većoj mjeri odnosi
na marihuanu nego ostale droge,

koje svoje učinke iskazuju
na jedan ili više specifičnih načina.

Tako štetni utjecaji, ako ikoji,
značajno variraju od osobe do osobe.

I iako ne znamo
kako točno marihuana

izaziva određene negativne učinke,

postoje izvjesni rizični faktori
koji mogu povećati vjerojatnost

da će ih osobe doživjeti.

Najizvjesniji rizični faktor je dob.

Kod ljudi mlađih od 25,
kanabinoidni su receptori koncentriraniji

u bijeloj tvari nego
kod ljudi starijih od 25.

Bijela tvar
uključena je u komunikaciju,

učenje, pamćenje i emocije.

Učestalo korištenje marihuane
može omesti razvoj sustava bijele tvari

i utjecati na sposobnost
mozga da stvara nove veze.

To može oštetiti sposobnost
dugoročnog učenja i rješavanja problema.

Zasad, nije jasno koliko ozbiljno ovo
oštećenje može biti ni je li reverzibilno.

Čak među mladim ljudima,
rizik je veći što je osoba mlađa -

puno viši za osobe od 15 nego,
primjerice, za osobe od 22 godine.

Marihuana također može uzrokovati
halucinacije ili paranoidne deluzije.

Poznat kao psihoza izazvana marihuanom,

ovaj skup simptoma obično jenjava
kad osoba prestane uzimati marihuanu.

Ali u rijetkim slučajevima,
psihoza ne prestaje,

nego otkriva trajni
psihotični poremećaj u podlozi.

Obiteljska povijest psihotičnih poremećaja
poput shizofrenije je najizvjesniji,

ali ne i jedini
rizični faktor ovakvog učinka.

Psihoza izazvana marihuanom također
je češća među mladim odraslim osobama,

iako vrijedi napomenuti
da se psihotični poremećaji

i inače u ovoj dobi počinju iskazivati.

Ono što ostaje nejasno u ovim slučajevima
jest bi li se psihotični poremećaj

pojavio i da osoba
nije uzimala marihuanu -

je li marihuana
okidač za ranije pojavljivanje,

katalizator za prelaženje linije
koja se u suprotnom ne bi prešla,

ili je reakcija na
marihuanu samo indikator

poremećaja u podlozi.

U svakom slučaju, uloga
marihuane varira od osobe do osobe.

U svakoj dobi,
kao i s mnogim drugim drogama,

mozak i tijelo postaju manje osjetljivi
na marihuanu nakon ponovljene upotrebe,

što znači da je potrebno
više za postizanje istih učinaka.

Nasreću, za razliku od drugih droga,

ne postoji rizik
od predoziranja marihuanom,

i čak i teška uporaba marihuane
ne dovodi do iscrpljenja

ili po život opasnih simptoma
ustezanja po prestanku uporabe.

Doduše, postoje suptilniji
oblici ustezanja od marihuane,

uključujući poremećaje spavanja,
iritabilnost i depresivno raspoloženje,

koji se povlače kroz nekoliko
tjedana od prestanka uporabe.

Dakle, je li marihuana loša za tvoj mozak?

Ovisi o tome tko si ti.

Ali iako su neki rizični faktori lakši
za odrediti, drugi nisu dobro razumljivi,

što znači da i dalje postoji mogućnost
doživljavanja negativnih učinaka,

čak i ako nemaš
nijedan poznati rizični faktor.