YouTube

Teniu un compte YouTube?

New: enable viewer-created translations and captions on your YouTube channel!

Croatian subtítols

← Je li marihuana loša za tvoj mozak? - Anees Bahji

Obtén el codi d'incrustació
23 llengües

Showing Revision 2 created 01/02/2020 by Sanda L.

  1. 1970. godine marihuana je klasificirana
    kao droga broj jedan u SAD-u,
  2. najstroža moguća oznaka,
  3. što znači da je bila potpuno ilegalna, a
    njen medicinski značaj nije bio prepoznat.
  4. Desetljećima se ovo stajalište održalo
  5. i sputavalo istraživanja
    mehanizama i učinaka droge.
  6. Danas su terapeutske koristi
    marihuane široko priznate
  7. i neke su države legalizirale njenu
    medicinsku uporabu ili tome teže.
  8. Ali povećano priznanje medicinske
    koristi marihuane ne odgovara na pitanje:
  9. "Je li rekreacijska upotreba
    marihuane loša za tvoj mozak?"
  10. Marihuana utječe na
    kanabinoidni tjelesni sustav,

  11. koji ima receptore
    u cijelom mozgu i tijelu.
  12. Prirodne molekule u tijelu,
    zvane endokanabinoidi,
  13. također utječu na te receptore.
  14. Ne razumijemo u
    potpunosti kanabinoidni sustav,
  15. ali ima jednu značajku koja
    pruža veliki uvid u njegovu funkciju.
  16. Većina neurotransmitera
    putuje od jednog do drugog neurona
  17. kroz sinapsu kako bi širili poruke.
  18. Ali endokanabinoidi
    putuju u suprotnom smjeru.
  19. Kada se poruka prenese
    od jednog do drugog neurona,
  20. prijemni neuron
    oslobađa endokanabinoide.
  21. Ti endokanabinoidi putuju nazad
    utječući na neuron koji šalje poruku -
  22. ustvari mu dajući povratne
    informacije prijemnog neurona.
  23. To znanstvenike dovodi do
    uvjerenja da endokanabinoidni sustav
  24. primarno služi
    moduliranju drugih vrsta signala,
  25. pojačavajući neke i smanjujući druge.
  26. Povratne informacije endokanabinoida
    usporavaju stope neuronske signalizacije.

  27. To ne znači nužno da se
    usporavaju ponašanje ili percepcija.
  28. Naprimjer, usporavanje
    signala koji inhibira mirise
  29. zapravo može
    napraviti mirise intenzivnijima.
  30. Marihuana sadrži
    dva glavna aktivna spoja,

  31. tetrahidrokanabinol, ili THC,
    i kanabidiol, ili CBD.
  32. THC se smatra primarno odgovornim
    za psihoaktivne učinke marihuane
  33. na ponašanje, kogniciju i percepciju,
  34. dok je CBD odgovoran
    za nepsihoaktivne učinke.
  35. Poput endokanabinoida,
  36. THC usporava signaliziranje
    vezujući se za kanabinoidne receptore.
  37. Ali on se veže za receptore u cijelom
    ovom širokom, difuznom sustavu odjednom,
  38. dok se endokanabinoidi
    otpuštaju na određenom mjestu
  39. kao odgovor na određeni podražaj.
  40. Ova rasprostranjena aktivnost povezana
    s činjenicom da kanabinoidni sustav

  41. neizravno utječe na mnoge druge sustave
  42. znači da specifični kemijski
    sastav mozga, genetika pojedinca
  43. te njegovo prethodno životno iskustvo
    značajno određuju kako će iskusiti drogu.
  44. To se u većoj mjeri odnosi
    na marihuanu nego ostale droge,
  45. koje svoje učinke iskazuju
    na jedan ili više specifičnih načina.
  46. Tako štetni utjecaji, ako ikoji,
    značajno variraju od osobe do osobe.
  47. I iako ne znamo
    kako točno marihuana
  48. izaziva određene negativne učinke,
  49. postoje izvjesni rizični faktori
    koji mogu povećati vjerojatnost
  50. da će ih osobe doživjeti.
  51. Najizvjesniji rizični faktor je dob.

  52. Kod ljudi mlađih od 25,
    kanabinoidni su receptori koncentriraniji
  53. u bijeloj tvari nego
    kod ljudi starijih od 25.
  54. Bijela tvar
    uključena je u komunikaciju,
  55. učenje, pamćenje i emocije.
  56. Učestalo korištenje marihuane
    može omesti razvoj sustava bijele tvari
  57. i utjecati na sposobnost
    mozga da stvara nove veze.
  58. To može oštetiti sposobnost
    dugoročnog učenja i rješavanja problema.
  59. Zasad, nije jasno koliko ozbiljno ovo
    oštećenje može biti ni je li reverzibilno.
  60. Čak među mladim ljudima,
    rizik je veći što je osoba mlađa -
  61. puno viši za osobe od 15 nego,
    primjerice, za osobe od 22 godine.
  62. Marihuana također može uzrokovati
    halucinacije ili paranoidne deluzije.

  63. Poznat kao psihoza izazvana marihuanom,
  64. ovaj skup simptoma obično jenjava
    kad osoba prestane uzimati marihuanu.
  65. Ali u rijetkim slučajevima,
    psihoza ne prestaje,
  66. nego otkriva trajni
    psihotični poremećaj u podlozi.
  67. Obiteljska povijest psihotičnih poremećaja
    poput shizofrenije je najizvjesniji,
  68. ali ne i jedini
    rizični faktor ovakvog učinka.
  69. Psihoza izazvana marihuanom također
    je češća među mladim odraslim osobama,
  70. iako vrijedi napomenuti
    da se psihotični poremećaji
  71. i inače u ovoj dobi počinju iskazivati.
  72. Ono što ostaje nejasno u ovim slučajevima
    jest bi li se psihotični poremećaj
  73. pojavio i da osoba
    nije uzimala marihuanu -
  74. je li marihuana
    okidač za ranije pojavljivanje,
  75. katalizator za prelaženje linije
    koja se u suprotnom ne bi prešla,
  76. ili je reakcija na
    marihuanu samo indikator
  77. poremećaja u podlozi.
  78. U svakom slučaju, uloga
    marihuane varira od osobe do osobe.
  79. U svakoj dobi,
    kao i s mnogim drugim drogama,

  80. mozak i tijelo postaju manje osjetljivi
    na marihuanu nakon ponovljene upotrebe,
  81. što znači da je potrebno
    više za postizanje istih učinaka.
  82. Nasreću, za razliku od drugih droga,
  83. ne postoji rizik
    od predoziranja marihuanom,
  84. i čak i teška uporaba marihuane
    ne dovodi do iscrpljenja
  85. ili po život opasnih simptoma
    ustezanja po prestanku uporabe.
  86. Doduše, postoje suptilniji
    oblici ustezanja od marihuane,
  87. uključujući poremećaje spavanja,
    iritabilnost i depresivno raspoloženje,
  88. koji se povlače kroz nekoliko
    tjedana od prestanka uporabe.
  89. Dakle, je li marihuana loša za tvoj mozak?

  90. Ovisi o tome tko si ti.
  91. Ali iako su neki rizični faktori lakši
    za odrediti, drugi nisu dobro razumljivi,
  92. što znači da i dalje postoji mogućnost
    doživljavanja negativnih učinaka,
  93. čak i ako nemaš
    nijedan poznati rizični faktor.