Razmišljate li ikada kako su oceani važni za naš svakodnevni život? Oceani zauzimaju dvije trećine našeg planeta. Oni proizvode polovicu kisika kojeg udišemo. Oni modeliraju našu klimu. I daju poslove, lijekove i hranu, uključujući 20 posto proteina za prehranu ukupne ljudske populacije. Ljudi su mislili da su oceani toliko veliki da neće biti pogođeni ljudskom aktivnošću. Danas ću vam pričati o ozbiljnoj stvarnosti koja mijenja naše oceane, zvano oceansko zakiseljavanje, ili zli blizanac klimatskih promjena. Znate li da je ocean apsorbirao 25 posto ukupnog ugljikovog dioksida kojeg smo ispustili u atmosferu? To je samo još jedna dobra stvar kod oceana jer je ugljikov dioksid jedan od stakleničkih plinova koji uzrokuje klimatske promjene. Kako mi i dalje ispuštamo sve više, više i više ugljikovog dioksida u atmosferu, sve više ga biva otopljeno u oceanima. I to je ono što mijenja kemijski sastav oceana. Kada se ugljikov dioksid otopi u morskoj vodi, prolazi kroz niz kemijskih reakcija. Srećom za vas, danas nemam vremena ući u detalje kemije. Ali ću vam reći, što više ugljikovog dioksida uđe u ocean, pH morske vode opada. Ovo, u osnovi, znači da postoji porast kiselosti oceana. I ovaj proces se zove zakiseljavanje. I događa se zajedno s klimatskim promjenama. Znastvenici prate oceansko zakiseljavanje više od dva desetljeća. Ovo je važan vremenski niz na Hawaiima i gornja linija pokazuje stalni porast koncentracije ugljikovog dioksida, ili CO2 plina u atmosferi. I to je izravan rezultat ljudske aktivnosti. Linija ispod pokazuje porast koncentracije ugljikovog dioksida koji je otopljen na površini oceana, koji se, kao što možete vidjeti, povećava istom brzinom kao i ugljikov dioksid u atmosferi otkada su mjerenja započela. Donja linija pokazuje promjene u kemijskom sastavu. Što je više ugljikovog dioksida ušlo u ocean, to je pH morske vode više opao, što, u osnovici, znači da je došlo do povećanja oceanske kiselosti. U Irskoj, znanstvenici također prate oceansko zakiseljavanje, znastvenici Oceanografskog instituta i NUI Galway. I također možemo vidjeti kiselost po istoj stopi, kao i one dobivene mjerenjima oceana u stanicama diljem svijeta. Sve se to događa točno ispred nas. Sada bih vam htjela dati primjer kako mi prikupljamo naše podatke za praćenje promjene oceana. Prvo prikupljamo puno uzoraka sredinom zime. Kao što možete zamisliti, u Sjevernom Atlantiku znamo biti zahvaćeni ozbiljnim olujama, tako da to nije za vas koji imate morsku bolest, ali prikupljamo neke vrlo značajne podatke. Spuštamo ovaj instrument sa strane broda i tamo su senzori, montirani na dnu, koji nam mogu dati informacije o vodi kao što je temperatura ili otpušten kisik. I tada možemo prikupiti uzorke morske vode u ove velike boce. Počinjemo na dnu, što može biti duboko preko četiri kilometra dalje od naše kontinentalne obale, te uzimamo uzorke u pravilnim razmacima sve do površine. Morsku vodu dignemo na brod gdje je možemo ili analizirati na brodu, ili u laboratoriju za različite kemijske parametre. A zašto bi nas to zanimalo? Kako će oceansko zakiseljavanje utjecati na sve nas? Tu su zabrinjavajuće činjenice. Već je došlo do povećanja kiselosti oceana za 26 posto od vremena prije industrije, koje je izravno povezano s ljudskom aktivnošću. Jedino ako ne smanjimo naše ispuštanje ugljikovog dioksida, očekujemo povećanje oceanske kiselosti za 170 posto do kralja stoljeća. Mislim, to je unutar razdoblja života naše djece. Ova stopa zakiseljavanja je 10 puta brža od bilo kojeg zakiseljavanja oceana tijekom više od 55 milijuna godina. Morski život nikada prije nije doživio toliko brzu stopu promjena. Tako da ne možemo ni znati kako će se to svladati. Postojalo je i prirodno zakiseljavanje milijunima godina prije, koje je bilo puno sporije od onoga što imamo danas. I ovo se podudara s masivnim izumiranjima mnogih morskih organizama. Je li to ono čemu stremimo? Možda. Istraživanja pokazuju kako je nekim vrstama, zapravo, dobro, ali mnoge pokazuju negativan odgovor. Kako kiselost oceana raste, jedna od velikih briga je što koncentracija karbonatnih iona u morskim vodama opada. Ti su ioni, u osnovici, gradivni blokovi za stvaranje oklopa mnogih morskih organizama, kao, na primjer, rakova, dagnji, kamenica. Drugi primjer su koralji. Oni također trebaju karbonatne ione u morskoj vodi za izgradnju koraljnih struktura, to jest, stvaranje koraljnih grebena. Porastom kiselosti oceana i opadanjem koncentracije karbonatnih iona, ove vrste teže izgrađuju svoje oklope, a pri nižim razinama mogu se čak početi i otapati. Ovaj pteropod zove se morski leptir. Važan je izvor hrane za mnoge vrste u oceanu, od planktona do lososa pa sve do kitova. Oklop pteropoda stavljen je u morsku vodu, pH vrijednosti koju očekujemo do kraja ovog stoljeća. Nakon samo 45 dana pri ovoj realnoj pH vrijednosti, možemo vidjeti da je oklop gotovo u potpunosti otopljen. Znači, oceansko zakiseljavanje može utjecati na hranidbeni lanac i izravno na našu prehranu. Tko ovdje voli školjke? Ili lososa? Ili mnoge druge riblje vrste čiji izvori hrane mogu biti zahvaćeni. Tu su i koralji hladnih voda. Jeste li znali da mi u Irskoj, zapravo, imamo koralje hladnih voda dalje od kontinentalne obale? Oni podržavaju bogatu bioraznolikost, uključujući neke vrlo važne ribnjake. Pretpostavlja se da će do kraja ovog stoljeća, 70 posto svih poznatih koralja hladnih voda u cijelom oceanu biti okruženo morskom vodom koja otapa njihove koraljne strukture. Zadnji primjer kojeg imam su ovi zdravi tropski koralji. Stavljeni su u morsku vodu pH vrijednosti koja se očekuje do 2100. godine. Nakon šest mjeseci, koralji su se gotovo u potpunosti otopili. Koraljni grebeni održavaju 25 posto cijelog morskog života u oceanu. Ukupan morski život. Kako možete vidjeti, oceansko zakiseljavanje je globalna prijetnja. Imam sina starog osam mjeseci. Ako ne počnemo usporavati cijeli ovaj proces, bojim se i pomisliti kako će naši oceani izgledati kada on bude odrastao muškarac. Vidjet ćemo posljedice zakiseljavanja. Već smo sada ispustili previše ugljikovog dioksida u atmosferu. Ali ovo možemo usporiti. Možemo spriječiti najgori mogući ishod. Jedini način kako to možemo je smanjiti ispuštanje ugljikovog dioksida. Ovo je jednako bitno kako za vas i mene, tako i za industriju i vladu. Moramo raditi zajedno, usporiti globalno zagrijavanje, usporiti oceansko zakiseljavanje i pomoći održavati čist ocean i čist planet za našu generaciju i za generacije koje dolaze. (Pljesak)